Njemačke crkve svake godine gube stotine tisuća članova, ali njihovi prihodi od crkvenog poreza zasad i dalje rastu. Tijekom 2025. Katoličku i protestantske crkve službeno je napustilo oko 660.000 ljudi, a istodobno su od crkvenog poreza prikupile više od 12,5 milijardi eura, piše Politico.
Godinu ranije prihodi su iznosili 12,4 milijarde eura. Razlog rasta, unatoč velikom padu članstva, leži prije svega u rastu plaća i njemačkom progresivnom poreznom sustavu. "Na prvi pogled situacija može djelovati proturječno", rekao je glasnogovornik Evangeličke crkve u Njemačkoj. "Razlog je to što se crkveni porez obračunava kao postotak poreza na dohodak pojedinca."
Crkvi odlazi osam ili devet posto poreza na dohodak
Članovi Katoličke i Protestantske crkve te nekih židovskih zajednica plaćaju crkveni porez u iznosu od osam ili devet posto njihova poreza na dohodak, ovisno o saveznoj državi. Porez plaćaju neovisno o tome odlaze li na bogoslužja.
Prema posljednjim cjelovitim podacima za 2021., crkveni porez plaćalo je više od 29 milijuna ljudi, gotovo polovica svih poreznih obveznika u Njemačkoj.
Prema tablicama Ministarstva financija za 2025., samac bez djece s bruto godišnjom plaćom od 50.000 eura plaća oko 600 eura crkvenog poreza. Onaj s godišnjom plaćom od 70.000 eura plaća više od 1000 eura.
U godinu dana otišlo 660.000 članova
Da bi prestali plaćati porez, članovi moraju službeno istupiti iz crkve u postupku poznatom kao "Kirchenaustritt". U većini saveznih država to znači osobni odlazak u matični ured ili na lokalni sud i plaćanje administrativne pristojbe.
Nakon istupanja i dalje mogu kao gosti dolaziti na bogoslužja, ali gube određena prava, poput crkvenog vjenčanja i pokopa te mogućnosti da budu kumovi. Katoličku crkvu tijekom 2025. napustilo je oko 310.000 ljudi, a protestantske crkve oko 350.000.
"Ljudi napuštaju Crkvu jer osjećaju da ona više ne igra nikakvu ulogu u njihovim životima", rekao je Matthias Kopp, direktor komunikacija Njemačke biskupske konferencije.
"Tome treba dodati i skandale iz proteklih godina koji su narušili vjerodostojnost Crkve. Postoje i ljudi koji odlaze zbog samog poreza, iako to nije primarni razlog. To su procesi otuđenja na koje moramo pronaći odgovor", dodao je.
"Nisam više htjela podupirati sustav"
Za dio ljudi odluka je istodobno financijska i moralna. Jana Keil, 33-godišnja računovotkinja iz Berlina, istupila je iz crkve jer više nije željela financirati instituciju. "Nisam više htjela podupirati sustav crkvenim porezom s obzirom na skandale oko zlostavljanja djece", rekla je.
Lukas Heinich, 23-godišnji student koji radi, istupio je nakon završetka školovanja jer mu se, kako kaže, "nije dalo plaćati porez niti podupirati crkvu". Profesor empirijske ekonomije na Sveučilištu u Münsteru Zareh Asatryan kaže da rast prihoda proizlazi iz profila članova koji ostaju.
"Oni koji u Njemačkoj još uvijek plaćaju crkveni porez vjerojatno su ljudi s višim primanjima", rekao je. Njihove plaće rastu zbog inflacije i rasta realnih primanja, što povećava i iznos crkvenog poreza.
Dugoročno očekuju velik pad prihoda
Ipak, crkveni prihodi rastu znatno sporije od ukupnih poreznih prihoda države. Dok su njemački prihodi od poreza na plaće i dohodak tijekom 2025. porasli 6,65 posto, prihodi od crkvenog poreza povećani su samo 1,93 posto.
"Dugoročne projekcije pokazuju da će prihodi od crkvenog poreza značajno pasti u nadolazećim desetljećima jer se broj članova crkve i dalje smanjuje", rekao je glasnogovornik Evangeličke crkve.
Dodao je da se protestantske crkve već pripremaju za takav scenarij dugoročnim planiranjem. "Bez ovog sustava, vjerski, socijalni i dobrotvorni rad crkve ne bi bio moguć u sadašnjem opsegu."