Na pitanje koliko su za odnose dviju zemalja važne nedavne isprike predsjednika SCG i Hrvatske Svetozara Marovića i Stjepana Mesića, Sanader je rekao da "s tim ili bez toga, normalizacija hrvatsko-srpskih odnosa nema alternative". "Mislim da je puno važnije što će se napraviti za građane i s jedne i s druge strane, nego davati velike deklarativne izjave. One mogu značiti jedan pozitivan trend, ali ako ih ne prati politika koja će se provoditi u svakodnevnom životu, onda je to suvišno", dodao je.
Mandatar nove hrvatske vlade potvrdno je odgovorio na pitanje namjerava li posjetiti Beograd, dodavši da će do toga doći "kad se steknu uvjeti", jer "normalizacija odnosa podrazumijeva i međusobne posjete premijera".
Ističući kako se u Hrvatskoj, a vjerojatno i u Srbiji ljudi previše
bave prošlošću, što kod drugih naroda nije slučaj, Sanader je rekao kako ne želi "da budemo zarobljenici prošlosti i da se stalno vraćamo istim raspravama, jer gubimo dragocjeno vrijeme". Prema njegovim riječima, Hrvatska je nekoliko godina udaljenija od EU nego što su to bile neke zemlje koje iduće godine ulaze u članstvo, a razlog zaostajanja su agresija i ratna zbivanja. "Naši su prioriteti bolji standard građana, ulazak u NATO i EU, i to je budućnost. Iskreno govoreći, puno manje me zanimaju rasprave o prošlosti koje su vrlo česte u Hrvatskoj", kazao je Sanader.
Govoreći o HDZ-u, Sanader je - uz opasku da mu "nije teško nositi nasljeđe Franje Tuđmana, pod čijim su vodstvom ostvareni najveći politički ciljevi hrvatskog naroda" - rekao da je u HDZ-u "bilo i propusta i zato smo 3. siječnja 2000. dobili račun birača i iz toga izvukli pouke". "Danas je HDZ stranka koja je ponosna na ono što je učinila u prvih deset godina hrvatske samostalnosti, ali smo također svjesni pogrešaka i propusta. To smo ispravili i danas je HDZ stranka desnog centra, koja je u obitelji europskih narodnjačkih stranaka, najjačoj frakciji u Europskom parlamentu.
Dakle, Europa je vrlo dobro promatrala što se događa u HDZ-u, koja je moja politika i moj program, a na njemu smo, konačno, dobili ove izbore", kazao je Sanader.
O svom pozivu upućenom izbjeglim Srbima iz Hrvatske da se vrate Sanader je rekao da je "siguran da će praksa pokazati da je bio iskren". "Ja sam to učinio prije izbora, a ne poslije, dakle, s jasnom sviješću što činim. Neki komentatori u Hrvatskoj su to nazvali vrlo riskantnim potezom, ali ja to nisam smatrao riskantnim, već civilizacijskim činom. Čvrsto stojim na toj poziciji, a u praksi ćemo veoma brzo pokazati da će i biti tako", kazao je dodajući da je predstavnicima Srba ponudio jedno ministarsko mjesto, jer želi imati jednog predstavnika nacionalnih manjina u vladi. "Nije tajna da bih rado vidio gospodina Pupovca u Vladi, što će po svemu sudeći, ovog trenutka biti otklonjeno, ali razgovaramo o suradnji u parlamentu", precizirao je.
Prioriteti nove vlade ostaju ulazak u EU, NATO i rješavanje otvorenih pitanja sa susjedima, ali i suradnja s Den Haagom, unutar koje će se rješavati i "slučaj Gotovina", kazao je Sanader.
"Za nas je neprihvatljiva i netočna kvalifikacija da je riječ o etničkom čišćenju Srba iz Hrvatske u operaciji Oluja. To je bila legitimna oslobodilačka operacija, jer je Hrvatska bila okupirana, a oni koji su Hrvatsku oslobodili, zapovjednici i branitelji imaju trajne zasluge za našu slobodu. Što se tiče optužnice protiv zapovjednika u Oluji, generala Gotovine, mi kao dosadašnja opozicija ne znamo što se događalo iza kulisa", kazao je Sanader dodajući da je sam Gotovina u intervjuu "Nacionalu" iznio "neke teze da je spreman suočiti se s Haaškim tribunalom". Također je rekao da će nova vlada, odmah po formiranju, o tom pitanju uspostaviti kontakt s Haaškim sudom, predsjednikom Mesićem, Uredom Haaškog suda u Zagrebu, Tužiteljstvom, te odvjetnicima Gotovine.
Humanitarna pitanja u srpsko-hrvatskim odnosima ostat će prioritet, kazao je Sanader, jer Hrvatska traži još oko 1300 nestalih, čije obitelji očekuju istinu o njihovoj sudbini.
Kad je riječ o pitanju granice na Dunavu, Sanader smatra da se ono "nepotrebno zakompliciralo". "Poznate su avnojevske granice; Badinter je 1991., na čelu međunarodne zajednice koja je konstatirala raspad Jugoslavije, tvrdio da su se stvorile nove države na temelju granica koje su postale u avnojevskoj Jugoslaviji". Upozorivši na opasnost od presedana, on je rekao da "granica između Srbije i Hrvatske ne može biti po sredini Dunava, jer to nikada nije ni bila: išla je malo s lijeve, malo s desne strane rijeke i tako treba ostati".
(Hina) ttag br