Po Senkerovim riječima svesci sadrže bibliografiju članaka i rasprava o kazalištu na području Hrvatske te Bosne i Hercegovine objavljenih od 1826. do 1945.
Svezak 16. sadrži gotovo 30 tisuća bibliografskih jedinica, koje su izradili ugledni književnici, kazališni djelatnici i kritičari, primjerice Šenoa, Matoš, Miletić, Benešić, Gavella, Krleža, Begović, Lunaček i ini, ali i jednako važne članke koje su napisali anonimni autori.
Svezak 17., s opsežnim i razgrananim predmetnim kazalom s velikim brojem imena, pojava i pojmova, svjedoči o širini tadašnjega zanimanja za domaće i svjetsko kazalište, istaknuo je Senker.
Bibliografiju "Hrvatske revije" 1951.-2000. predstavila je Nataša Bašić-Kosić, istaknuvši da je to izadnje objavljeno u sklopu istraživačkog projekta Thesaurus, središnje informatičke baze podataka na razini Zavoda. Prvi, ogledni, svezak toga projekta "Bibliografija Hrvatske revije 1951. -2000." po uredničinim riječima povezuje iseljeničku s domovinskom Hrvatskom.
Bibliografija od 1100 naslova sastavljena je od pet cjelina: pregleda članaka, književnih i likovnih priloga, autorskoga, osobnoga, predmetnoga, pojmovnoga i kazala knjiga te kronološkoga ispisa naslova objavljenih u Knjižnici Hrvatske revije.
Prvi svezak "Bibliographicae", Zbornik znanstvenoistraživačkoga projekta Hrvatska bibliografska baština, nastao je na temelju višesveščanoga Hrvatskog biografskog leksikona, istaknuo je glavni urednik Zbornika Trpimir Macan. U njemu su objavljeni izvorni znanstveni članci o pojedinim osobama i njihovim djelima te tekstovi o koncepcijskim i metodološkim shvaćanjima biografije i bibliografije općenito, dodao je Macan.
(Hina) xta ymc