Rusija je počela koristiti bespilotne letjelice kao mobilne akustične senzore za nadzor i kontrolu pristupa u takozvanim sivim zonama, posebno na moru. Nova taktika omogućuje ruskim snagama da pasivno otkrivaju prijetnje poput pomorskih dronova ili brodova, čime jačaju svoje sposobnosti u područjima gdje se izbjegava otvoreni sukob. Ovakav pristup predstavlja značajan razvoj u primjeni bespilotnih sustava u suvremenom ratovanju, piše Forbes.
Princip rada akustičnih dronova
Ovi dronovi, najčešće komercijalni modeli prilagođeni za vojnu upotrebu, opremljeni su nizovima osjetljivih mikrofona i softverom za obradu zvuka. Umjesto aktivnog traženja ciljeva radarom ili kamerama, oni lebde na strateškim pozicijama i pasivno "slušaju" okolinu. Sustav je dizajniran da prepozna specifične zvučne potpise, kao što su zvukovi motora brodova, propelera bespilotnih letjelica ili čak niskoletećih helikoptera. Prikupljeni akustični podaci potom se analiziraju u stvarnom vremenu ili šalju u zapovjedni centar na daljnju obradu.
Ključna prednost ovakvog sustava je njegova pasivnost. Budući da dronovi ne emitiraju elektroničke signale poput radara, znatno ih je teže otkriti standardnim sustavima za elektroničko ratovanje. To im omogućuje dugotrajno i prikriveno djelovanje iznad određenog područja, na primjer ključnih pomorskih koridora u Crnom moru.
Kontrola pristupa i informacijska prednost
Primjena akustičnih senzora na dronovima daje Rusiji novu razinu kontrole nad takozvanim spornim područjima. Uspostavom mreže ovih letjelica stvara se široko polje za nadzor koje je otporno na loše vremenske uvjete i može funkcionirati danonoćno. Time se Moskvi omogućuje da učinkovitije provodi strategiju zabrane pristupa i korištenja određenog područja (A2/AD) bez raspoređivanja skupih i ranjivih pomorskih ili zračnih resursa.
Analitičari smatraju da je glavni cilj ove taktike rano upozoravanje na aktivnosti ukrajinskih pomorskih dronova koji su se pokazali kao ozbiljna prijetnja ruskoj Crnomorskoj floti. Otkrivanjem i praćenjem ovih plovila na temelju njihovog zvuka, ruske snage dobivaju dragocjeno vrijeme za pripremu obrane ili za pokretanje protunapada.
Izazovi i ograničenja akustičnog nadzora
Iako je ova metoda inovativna, ona ima i svoja ograničenja. Učinkovitost akustičnih senzora može biti smanjena zbog pozadinske buke, poput jakog vjetra ili valova, a njihov domet je ograničen. Osim toga, zvučni potpis cilja može se maskirati ili smanjiti upotrebom tiših pogonskih sustava. Zbog toga se očekuje da će protumjere uključivati razvoj tiših bespilotnih plovila i letjelica.
Druga strategija odgovora je aktivno ometanje. Iako su sami senzori pasivni, dronovi i dalje ovise o komunikacijskim vezama za slanje podataka. Ometanje tih veza može neutralizirati cijelu mrežu. Također, moguće je koristiti vlastite dronove za lov na akustične senzorske platforme, čime se otvara novo poglavlje u borbi bespilotnih sustava.