Sankt Peterburg rođen je 16. svibnja 1703. i to je ime nosio do 1914, kada je nazvan Petrograd, kako se zvao samo 10 godina - do 1924, kada je prozvan Lenjingrad. Nakon demokratskih promjena vraćeno mu je prvotno ime - Sankt Peterburg.
U dvjema studijama njemačkog povjesničara Jana Kusbera, sa sveučilišta u Kielu i Mainzu, objavljenim u časopisu, razmotreni su povijesni uvjeti uspona ruskog imperija u Europi i dramatične okolnosti osnutka grada kroz učvršćenja vlasti Petra Velikog pomoću "prozora u Europu". Uz njih se donose i izuzetne fotografije Lenjingrada u vrijeme nacističke blokade u 2. svjetskom ratu.
Ulomci iz proznih djela Aleksandra Puškina, Nikolaja Gogolja, Dmitrija Merežkovskog, Irine Aleksander i Iosifa Brodskog, isto su posevećeni gradu u kojemu je nastala ruska književnost, kao i pjesme Ane Ahmatove, Osipa Mandeljštama, Nikolaja Zabolockog i I. Brodskog.
Drugi blok priloga ima za temu motiv prozora u književnosti i likovnoj umjetnosti, a otvara ga istoimena studija Ljerke Sciffler. Osim niza klasičnih književnih citata na temu prozora (Charles Baudelaire, Lav Nikolaevič Tolstoj, Julian Tuwim, Samuel Beckett, Reiner Marija Rilke, Luigi Pirandello) i primjera iz hrvatske poezije (Miroslav Krleža, Dragutin Tadijanović, Ivan Goran Kovačić, Daniel Dragojević) prikupljen je i velik broj autorskih fotografija. Oba priloga uokviruje esej Fikreta Cacana: "Prozori i vrata u ruskoj poeziji".