Europa se suočava s najvećom migrantskom krizom nakon one 2015. godine.
U Hrvatskoj 140 posto više nezakonitih prelazaka granice
Kao što smo pisali, Slovenija je odlučila uvesti policijske punktove na svom teritoriju u neposrednoj blizini graničnih prijelaza, pa tako i kod granice s Hrvatskom. Razlog? Ilegalne migracije. Uzor joj je Italija.
Koliko je situacija kaotična? Zoran Ničeno, načelnik Uprave za granicu MUP-a, je u radijskoj emisiji "U mreži Prvog" rekao da je hrvatska policija ove godine zabilježila 54.593 nezakonita prelaska granice, što je čak 140 posto više nego prošle godine.
“Imali smo ove godine do jučer 54.593 nezakonita prelaska granice, što je 140% više nego prošle godine. Takvi su brojevi jer raste ruta. Ako na zapadnobalkanskoj ruti poraste duplo, onda je jasno da taj “duplo” dolazi pola nama pola Mađarskoj.
Svi su tražili azil. To mnogo govori. To govori o tome da krijumčari i migranti dobro znaju sustav Europske unije, da svojim davanjem otisaka znaju da je mala šansa da će biti vraćeni i znaju da imaju slobodu kretanja dok su u Hrvatskoj”, navodi Ničeno.
Lani 64 posto više nezakonitih prelazaka granice nego 2021.
U Europi, trend nelegalnih prelazaka granice je sve veći. Počeo je on još prošle godine. Granična agencija Europske unije, Frontex, otkrila je oko 330.000 neregularnih prelazaka granice prošle godine - što je porast od 64 posto u odnosu na 2021. godinu i najveći broj od 2016. godine.
Najveća povećanja zabilježena su na rutama zapadnog Balkana i istočnog Sredozemlja s brojkama koje su porasle za 136 posto, odnosno 108 posto. Samo zapadnobalkanska ruta predstavljala je 45 posto svih neregularnih ulazaka u 2022. godini.
Već smo pisali kako je 2022. godine za oko 1.1 milijun ljudi, koji nisu iz neke od članica EU, utvrđeno da su nezakonito prisutni u nekoj od članica, što je povećanje od 61 posto u usporedbi s 2021. To se odnosi na one koji su već ušli u EU, ali i one koji su se nalazili ilegalno u EU, ali su putovali izvan vanjskih granica pa je na graničnoj kontroli utvrđeno da nemaju pravo biti u EU.
Najviše je ilegalnih imigranata utvrdila Mađarska (222.515), a slijede Njemačka (198.310), Italija (138.420), Francuska (115.120), Austrija (105.545), Španjolska (68.100) i Grčka (49.060). Hrvatska je utvrdila 43.830 ilegalnih imigranata, osmi najviši broj od svih članica EU.
Sirijci su činili najveći broj ljudi za koje je utvrđeno da su ilegalno prisutni u EU (175.960). Sljedeći najveći broj zabilježen je za državljane Afganistana (119.520) i Maroka (60.215).
Ove godine još veći pritisak, enorman porast migranata prema Italiji
Frontex očekuje još veći pritisak na EU granice. Ako uzmemo u obzir prvih osam mjeseci ove godine, broj otkrivenih neregularnih prelazaka na vanjskim granicama EU porastao je za jednu petinu (+18 posto) u prvih osam mjeseci 2023. na preko 232.350, što je najveći ukupni broj za razdoblje siječanj - kolovoz od 2016. godine.
Što se tiče 2023. godine, zapadnobalkanska ruta ipak nije najveći problem. Povećanje je prvenstveno potaknuto brojem dolazaka kroz središnje Sredozemlje, koje je i dalje glavna migracijska ruta u EU i predstavlja jedno od svaka dva otkrivanja na granicama EU. Broj neregularnih prelazaka na ovoj ruti gotovo se udvostručio (+96%) u odnosu na prošlu godinu u ovom razdoblju.
Spomenimo i kako ove brojke ne podrazumijevaju legalne imigrante iz Ukrajine. Prema podacima UNHCR-a od 15. veljače ove godine, gotovo godinu dana nakon početka rata u Europi, registrirano je 8.072.198 ukrajinskih izbjeglica, većinom u EU.
Treba spomenuti i kako je više od 2500 migranata umrlo ili nestalo od početka godine u pokušaju da se preko Sredozemnog mora dokopaju Europe.
“S 24. rujna više od 2500 ljudi vode se kao mrtvi ili nestali od početka godine, što je povećanje od gotovo 50 posto u usporedbi s 1680 ljudi tijekom istog razdoblja 2022.", rekla je Ruven Menikdiwela, ravnateljica ureda UNHCR-a u New Yorku, tijekom sastanka Vijeća sigurnosti posvećenog migrantskoj krizi na Sredozemlju.
Lampedusa, otok u kolapsu
Najgora situacija je u Italiji. S obzirom na sve jači migrantski pritisak, vlada Italije odobrila je povećanje broja vojnika na ulicama svoje zemlje. Talijanska vojska najviše će biti stacionirana na željezničkim postajama gdje je sve veći broj migranata i gdje je zabilježen porast kriminala.
Italija je još u travnju proglasila izvanredno stanje zbog naglog porasta broja migranata koji opasnom sredozemnom rutom stižu na obale zemlje. To je prvi put da je Italija pribjegla tako drastičnoj mjeri od 2011. godine.
Talijansko ministarstvo za civilnu zaštitu i pomorsku politiku priopćilo je da je ova mjera bila nužna zbog porasta broja ljudi koji dolaze u Italiju od početka godine, kao i prenapučenosti u objektima na žarišnim točkama poput malenog otoka Lampeduse. Ovaj otok je smješten oko 145 kilometara od obale Tunisa, radi se o jednoj od prvih točaka za migrante koji prelaze Sredozemno more.
Lampedusa se percipira u ostatku Europe kao otok u kolapsu zbog situacije s migrantima. Postoje izvještaji i o lošim uvjetima za migrante u prihvatnom centru, ponajviše zato jer je infrastruktura za prihvat svih dolazaka nedovoljna.
Radi se o centru koji je projektiran i namijenjen za 400 ljudi, a u jednom trenutku u rujnu bio je dom za 7000 migranata. Prema novinarskim izvješćima, mnogi su govorili da su žedni, a neki nisu jeli danima.
Od 1. siječnja ove godine oko 118.500 morskih migranata iskrcalo se na talijanske obale, što je skoro rekordna brojka koja je u suprotnosti s obećanjima izborne kampanje Giorgije Meloni. Prema trenutačnim trendovima, dolasci su blizu vrhunca zabilježenog 2016., kada je oko 181.500 morskih migranata stiglo u Italiju.
Tvrd stav talijanske vlade prema dobrotvornim organizacijama
To sve je politički problem budući da su članovi vladajuće koalicije optužili EU da ne nudi dovoljnu potporu Italiji. U tom svjetlu treba gledati i na pristanak Europske unije da pomogne Tunisu. Radi se o ukupno 127 milijuna eura, od kojih bi 67 milijuna eura bilo usmjereno na jačanje njegovih kapaciteta za borbu protiv trgovine ljudima i pooštravanje graničnih kontrola, a što bi rasteretilo Italiju.
Kako piše Reuters, talijanska vlada je zauzela tvrd stav prema dobrotvornim organizacijama za spašavanje migranata, zaplijenivši im brodove, ali i zabranivši im višestruko spašavanje i tjerajući ih da putuju na veće udaljenosti kako bi iskrcali migrante.
Nakon brodoloma u veljači u kojem su poginula najmanje 94 migranta, vlada je pooštrila zatvorske kazne za krijumčare ljudi, ali također povećala broj radnih dozvola za migrante kako bi dale prednost legalnoj migraciji.
Italija ima najviše problema s brojem dolazaka morskim putem, ali druge zemlje suočavaju se s višim ukupnim brojkama migracija, uključujući kopnene. Tako su 2022. Njemačka, Francuska, Španjolska i Austrija primile više zahtjeva za azil prvi put od Italije.
Njemačka mijenja politiku nakon Merkel
Njemačka vlada u srijedu je objavila da jača kontrole duž svoje granice s Poljskom i Češkom, kao odgovor na sve veći politički pritisak. "Moramo zaustaviti okrutni posao krijumčara koji izlažu ljudske živote riziku za maksimalni profit", rekla je Nancy Faeser, ministrica unutarnjih poslova. "Iz tog razloga, savezna policija će provesti dodatne provjere na krijumčarskim rutama na granicama s Poljskom i Češkom", navela je.
Prošle godine bilo je oko 217.770 zahtjeva za azil. U prvih osam mjeseci ove godine bilo je oko 204.460 takvih zahtjeva, podaci su Federalnog ureda za migracije i izbjeglice. Savezna i pokrajinske vlade, piše Deutsche Welle, odlučile su uvesti stroža pravila za vraćanje u zemlje porijekla i privremene pritvorske mjere za migrante koji moraju napustiti zemlju.
Mjere su uslijedile nakon mjeseci pritužbi iz nekih istočnih regija, gdje je jačala krajnje desna stranka Alternativa za Njemačku, poznata kao AfD, da previše migranata i tražitelja azila ulazi u zemlju.
Nova spremnost vlade da pokuša kontrolirati broj migranata i tražitelja azila uvođenjem kontrola na granicama zemalja članica Europske unije predstavlja promjenu u odnosu na prijašnje razdoblje pod Angelom Merkel, bivšom kancelarkom, kažu analitičari.
"Njemačka je imala koristi od otvorenosti Europske unije, a činjenica da je zemlja sada postavila čak i privremene granice pokazuje da u zemlji postoji mnogo protureakcija po pitanju migracija", rekla je za New York Times Sudha David-Wilp, viši suradnik na istraživačkom institutu German Marshall Fund.
“Njemačka vlada je pod pritiskom s više strana”, rekla je Petra Bendel, profesorica i stručnjakinja za imigracije na Sveučilištu Friedrich Alexander u Erlangen-Nürnbergu. Rekla je da općine i države "osjećaju da su preplavljene tolikim imigrantima koji dolaze u Njemačku".
Promjene diljem Europe
Općenito neke od zemalja EU, kao i Velika Britanija, pokušavaju pooštriti svoje zakone i promijeniti postupak dodjele azila tako da se tražiteljima onemogući ulazak u zemlju. Nizozemska vlada, podsjeća BBC, pala je nedavno jer se vladajuća koalicija nije mogla dogovoriti o novim ograničenjima imigracije, a nekada liberalne skandinavske zemlje također su usvojile oštru politiku.
Danska vlada predvođena socijaldemokratima donijela je zakon 2021. koji joj dopušta premještanje tražitelja azila u zemlje izvan EU dok se njihovi slučajevi ne razmatraju. Kako navodi DW, u Danskoj je propao pokušaj otvaranja azilantskog centra u Ruandi, no zato su posljednjih godina postupci za dodjelu azila postali restriktivniji.
Danska također godinama provodi kontrole na granici s Njemačkom. U Danskoj svakog mjeseca samo 180 ljudi zatraži azil. To je jako malo u usporedbi s, primjerice, Austrijom gdje je prošle godine zabilježeno između 4000 i 11.000 zahtjeva mjesečno.
Francuska je zatvorila svoju granicu s Italijom zbog porasta migranata na talijanski otok Lampedusa. Europski sud pravde objavio je da su tim postupcima prekršena pravila EU o vraćanju migranata. Takozvano vraćanje migranata, ili prisiljavanje migranata izravno nazad preko granice, može se provesti samo kao posljednje sredstvo, odlučili su suci u Luksemburgu.
Općenito se može reći da je Macronova centristička vlada zauzela tvrđi stav prema pitanjima migracija i sigurnosti nakon što se našla na meti kritika francuskih konzervativaca i krajnje desnice. Macron se zalaže da EU ojača svoje vanjske granice i bude učinkovitija u deportaciji osoba kojima je zabranjen ulazak.
Hrvatska među zemljama koje provode pushbackove
Velika Britanija prijeti da će premjestiti postupke za dodjelu azila u Ruandu ili internirati migrante na brodovima.
Grčki, hrvatski i poljski graničari, prema podacima New York Timesa i organizacija za ljudska prava, pribjegavaju tzv. "pushbackovima". To podrazumijeva prisilno vraćanje migranata koje zateknu na vlastitom teritoriju u zemlju iz koje su došli - bez zakonske procedure. Ovaj postupak, poznat i kao "refoulement", zapravo je zabranjen europskim i međunarodnim pravom.
Mađarska, čija vlada se izjasnila protiv svih oblika migracije, službeno prakticira pushbackove. Migranti bez dokumenata koji se zateknu bilo gdje u toj zemlji mogu biti prisilno vraćeni bez ikakve procedure. Mađarska se pri tome poziva na Zakon o izvanrednim situacijama iz 2015. Europski sudovi su tu praksu proglasili nezakonitom. No vlada u Budimpešti ignorira njihove presude i hvali se svojim "uspjehom".
Migracije su vruća tema u aktualnoj predizbornoj kampanji i u Poljskoj, donosi DW. Vladajuća nacionalno-konzervativna stranka PiS želi spriječiti useljavanje i "zaštititi" Poljsku, iako je broj tražitelja azila u toj zemlji vrlo malen.
Prema podacima statističkog zavoda EU Eurostata, u Poljskoj je u prvoj polovici 2023. godine azil zatražilo 2785 osoba. A kako je riječ državi s 38 milijuna stanovnika, jasno je da je to neznatno mala brojka.
Donosi se odredba EU, Talijani protiv
Zbog svih navedenih problema, ministri unutarnjih poslova država članica EU su u Bruxellesu održali sastanak na kojem se očekivalo da će konačno izglasati zadnji element iz zakonodavnog paketa o migracijama i azilu. Ovaj pakt o migracijama i azilu ukupno sadrži 10 uredbi. Predstavljen je nakon što je predsjednica Europske komisije Ursula Von Der Leyen posjetila Lampedusu.
U prijedlogu uredbe predviđa se i izuzeće od uobičajenog postupanja u obradi zahtjeva za azil, onda davanje novca sjevernoafričkim zemljama, kao i financiranje informativnih kampanja da se ljudi ne ukrcavaju na nesigurne brodove.
Predlagalo se da se s 12 na 20 tjedana produlji mogućnost zadržavanja migranata na vanjskim granicama te ubrzani i pojednostavljeni postupak ocjenjivanja zahtjeva za azil za migrante koji dolaze iz zemalja čiji državljani imaju manje izgleda za pozitivni odgovor.
Kritike nevladinih organizacija
Ovo je izazvalo kritiku nevladinih organizacija.
“Danas se EU dogovara o pravilima za kršenje pravila o azilu, što će samo dovesti do veće ljudske patnje na europskim granicama, kao i još manje koherentnog i predvidljivog europskog sustava azila”, rekla je Stephanie Pope iz dobrotvorne organizacije Oxfam.
Do dogovora jučer nije došlo. Razlog je talijansko protivljenje, zbog dijela koji se odnosi na humanitarnu pomoć i usluge potrage i spašavanja koje su pružala plovila nevladinih organizacija u Sredozemnom moru.
Kako smo u ovom tekstu već naveli, talijanska vlada ove brodove smatra faktorom koji privlači veći broj tražitelja azila na europske obale. Njemačka osporava ovu karakterizaciju i kaže da su čamci nezamjenjivi u spašavanju života na moru.
Svađa je onemogućila učvršćivanje potrebne većine za postizanje privremenog dogovora o odredbi, unatoč brojnim izjavama tijekom dana koje su sugerirale da je pozitivan ishod nadohvat ruke.
"Skoro smo na ciljnoj liniji"
"Skoro smo na ciljnoj liniji. Postoji samo razlika oko nijanse koja uključuje sve države članice", rekao je Fernando Grande-Marlaska, vršitelj dužnosti španjolskog ministra unutarnjih poslova nakon sastanka. "Ne volim izdvajati pojedinačne zemlje. Samo nam treba malo više vremena."
Grande-Marlaska je rekao i da su države članice postigle važan i značajan napredak u proteklih nekoliko dana i da će se dogovor materijalizirati u narednim danima, prenosi Euronews.
Ovdje se radi o njemačkom zaokretu. Do jučer su četiri zemlje bile protiv uredbe - Austrija, Češka, Mađarska i Poljska, dok su se još tri smatrale suzdržanim - Njemačka, Nizozemska i Slovačka.
No nagli porast ilegalnih prelazaka duž granice s Poljskom i Češkom, zajedno s nadolazećim izborima u Bavarskoj i Hessenu i valom krajnje desnice u anketama, doveli su do promjene u razmišljanju vladajuće koalicije.
"Ako ne uspijemo dovršiti ovaj posao, i dalje ćemo vidjeti bijedu i smrt u Sredozemnom moru. Nećemo to dopustiti. Moramo djelovati zajedno", rekla je Nancy Faeser, njemačka savezna ministrica unutarnjih poslova.
"Migracije su razarajuća sila za Europsku uniju"
Povjerenik EU za vanjske poslove Josep Borrell smatra kako bi migracije mogle biti "razarajuća sila za Europsku uniju" zbog dubokih kulturnih razlika između europskih zemalja i njihove dugoročne nesposobnosti da se dogovore oko zajedničke politike.
Borrell je u intervjuu za Guardian rekao da je nacionalizam u porastu u Europi, ali da je više orijentiran na migracije nego na euroskepticizam.
“Bojalo se da će Brexit zapravo biti epidemija. I nije bio. Nitko ne želi slijediti izlazak Britanaca iz Europske unije. Migracije predstavljaju veću podjelu za Europsku uniju. I to bi mogla biti razarajuća sila. Unatoč uspostavljanju zajedničke vanjske granice, do sada se nismo uspjeli dogovoriti o zajedničkoj migracijskoj politici", rekao je.
"Potrebni su nam migranti”
Pripisao je to dubokim kulturnim i političkim razlikama unutar EU. “Postoje neke članice Europske unije koje su japanskog stila - ne želimo se miješati. Ne želimo migrante. Ne želimo prihvatiti ljude izvana. Želimo svoju čistoću”, kaže.
Rekao je da druge zemlje, poput Španjolske, imaju dugu povijest prihvaćanja migranata. “Paradoks je da Europa treba migrante jer imamo tako nizak demografski rast. Ako želimo preživjeti sa stajališta rada, potrebni su nam migranti”, dodaje.