Banke više ne žele financirati rastrošnu državu i njene uhljebe: Zadužujte se vani

Foto: HUB

NOVOIZABRANI čelnik Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović u svom prvom intervjuu za emisiju "Druga strana" na HRT-u negirao je da postoji "rat" između Ministarstva financija i bankara.

Govoreći o slučaju švicarac, rekao je da će prema sadašnjem rješenju bolje proći oni koji se bolje snađu, to jest bogatiji, a da je prijedlog banaka bio da se najviše pomogne najugroženijima. Zaključio je i da je donošenje rješenja za švicarac bilo pod utjecajem predizborne kampanje.

Adrović je zaključio da su domaće banke dostigle limite u kreditiranju države te je uputio državu da se ide zaduživati na međunarodnim tržištima.

"Hrvatski bankarski sektor uvijek je financirao državni proračun. Kada je kriza počela sve su države imale problem sa svojim bankarskim sektorom. Jedina država u kojoj je bankarski sektor spasio državni proračun je bila Hrvatska. Banke su u ovom trenutku došle do nekog oblika limita koji je više teško prekoračiti. U ovakvim uvjetima bojim se da smo dosegnuli maksimum i u tom slučaju Ministarstvo financija treba ići van po sredstva na međunarodnim tržištima kapitala", poručio je Vladi.

"Ako imate banku koja ima 25 posto svoje imovine uložene u državu onda povećanje toga više nema nikakvog smisla. Idete u jedan novi rizik. Hrvatska ne može živjeti više s tolikim proračunom. Moraju pronaći gdje se može uštedjeti", dodao je.

Država sljedeće godine treba 58,6 milijardi kuna

Inače, jučer se pojavila informacija da država planira novo zaduženje na domaćem tržištu u iznosu od 5,5 milijardi kuna.

Naime, sredinom prosinca na naplatu stižu obveznice iz 2005. godine u tom iznosu, koje su većinom u vlasništvu mirovinskih fondova i banaka, te su prema informacijama Poslovnog dnevnika, već u toku pregovori o refinanciranju tog duga.

Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, krajem kolovoza dug opće države iznosio je 287,3 milijarde kuna ili 86,5 posto procijenjenog BDP-a za 2015. godinu.

Inozemna komponenta duga iznosi oko 115,7 milijardi kuna, dok je ostatak na domaćem tržištu.
Iako se dosadašnja Vlada hvalila nekakvim "viškovima", bez snažnog smanjenja rashoda, proračun će teško izdržati otplate dugova koje nam predstoje.

Prema nedavno objavljenim podacima, potrebe za financiranjem države u 2016. iznosit će oko 58,6 milijardi kuna, od toga 46,5 odlazi na refinanciranje postojećih obveza a ostatak od preko 12 milijardi na manjak u proračunu koji država planira i za sljedeću godinu.

Uz ove poruke iz banaka, koje očito više nisu spremne financirati državu, te moguće smanjenje kreditnog rejtinga, buduća Vlada mogla bi se naći pred zidom.