Foto: Pixsell/Damir Špehar, FAH
ŽELJKA MARKIĆ i njena udruga "U ime obitelji" koji su u javnosti poznati po idejama "zaštititi prava nerođene djece" (iza kojih zapravo stoji ideja o zabrani pobačaja), istovremeno žele zgaziti prava djece koja su rođena, pa tako traže ukidanje instituta pravobranitelja za djecu.
Udruga "U ime obitelji" uključila se u javnu raspravu na internetskoj platformi e-Savjetovanje, na kojoj se raspravlja o prijedlogu novog Zakona o pravobranitelju za djecu koji bi trebao biti donesen 1. kolovoza. Predlažu da se ukine institut pravobranitelja za djecu, za osobe s invaliditetom i ravnopravnost spolova te da umjesto njih bude ustanovljen institut zamjenika pučkog pravobranitelja koji bi obavljao trenutne dužnosti pravobranitelja za djecu, kao i ostalih pravobraniteljstava.
Također su iznijeli zahtjev za hitnim razrješenjem sadašnje pravobraniteljice za djecu Ivane Milas Klarić.
Zakon o pravobranitelju za djecu Sabor je izglasao 29. svibnja 2003., ali Ustavni sud RH Odlukom od 7. ožujka 2017. ukinuo ga je jer je smatrao da je u formalnom smislu nesuglasan s Ustavom Republike Hrvatske zato što je donesen "običnom" većinom nazočnih zastupnika, umjesto traženom većinom glasova svih zastupnika. Prema toj odluci Zakon o pravobranitelju za djecu prestaje važiti 1. kolovoza 2017. i treba se donijeti novi.
Zahtjevi udruge U ime obitelji
Zbog toga je Udruga Željke Markić odlučila izraziti svoj zahtjev.
"Udruga U ime obitelji smatra kako je neprihvatljivo da trenutna pravobraniteljica za djecu gđa Ivana Milas Klarić još uvijek obnaša dužnost pravobraniteljice, iako je prema čl. 25. st. 1. t. 5. trenutno važećeg Zakona o pravobranitelju za djecu s te dužnosti morala biti smijenjena prije gotovo godinu dana, s obzirom na to da Hrvatski sabor 10. lipnja 2016. nije prihvatio njezino Izvješće o radu za 2015. godinu.
Prema članku 25. st. 1. t. 5. trenutno važećeg Zakona o pravobranitelju za djecu, Sabor ima zakonsku obvezu razriješiti pravobraniteljicu dužnosti, dok prema čl. 4. st. 1. Vlada ima formalnu obvezu predložiti Saboru njezino razrješenje. Neshvatljivo je da netko tko je loše radio svoj posao - i zbog toga mu je odbačeno Izvješće o radu - te je trebao sukladno Zakonu biti razriješen dužnosti - još uvijek obnaša tu istu dužnost! Stoga smatramo nužnim da se najprije trenutna pravobraniteljica razriješi dužnosti.
Kako bi se u budućnosti izbjeglo ovakvo odugovlačenje državnih tijela, odnosno Vlade koja u ovom konkretnom slučaju već sedam mjeseci od dobivanja povjerenja nije predložila Saboru razrješenje dužnosti pravobraniteljice, a zakonski je to dužna učiniti, smatramo potrebnim učinkovitije zakonski urediti takvu situaciju, tako da uopće ne bude potrebno da Vlada predlaže Saboru razrješenje, već da Sabor donese Odluku o razrješenju dužnosti u određenom zakonskom roku od neprihvaćanja izvješća pravobraniteljice.
Također, tvrdimo kako mogućnost da osoba koja obnaša dužnost iako je već godinu dana trebala biti razriješena te dužnosti - u ovom slučaj Milas Klarić dužnosti pravobraniteljice za djecu - ukazuje na činjenicu kako trenutno zakonsko uređenje instituta pravobraniteljice ne pruža adekvatan sustav nadzora njezinog rada. Jedini mehanizam nadzora zapravo je neprihvaćanje izvješća o radu u Saboru što se pokazalo nedostatnim za tako važnu poziciju.
Kako bi se u budućnosti onemogućilo ideološko i neprofesionalno djelovanje pravobranitelja za djecu, predlažemo da izmjenama Zakona o pučkom pravobranitelju, koji predstavlja lex generalis instituta pravobraniteljstva, institut zamjenika pučkog pravobranitelja preuzme trenutne dužnosti pravobranitelja za djecu, kao i ostalih pravobraniteljstava (za ravnopravnost spolova i za osobe s invaliditetom).
Dakle, predlažemo da se umjesto donošenja Zakona o pravobranitelju za djecu pokrenu izmjene i dopune Zakona o pučkom pravobranitelju te da se institut pravobranitelja za djecu regulira putem instituta zamjenika pučkog pravobranitelja", napisala je Udruga U ime obitelji.
Stručnjaci zgroženi
O tom njenu zahtjevu, kao i o postojanju instituta pravobranitelja za djecu, pitali smo stručnjake za zaštite djece i njihovih prava.
Marina Ajduković je profesorica na zagrebačkom Pravnom fakultetu i bila je predsjednica Vijeća za djecu u trenutku donošenja Zakona o pravobranitelju za djecu 2003. Upravo je ona jedna od odgovornih osoba za donošenje ovog zakona.
"Dok sam bila na čelu Vijeća za djecu, jedan od ključnih ciljeva bio nam je donošenje ovog zakona. Glavni poticaj bio je taj da se oformi neovisno tijelo koje će brinuti o pravima djece u Hrvatskoj jer je to dio međunarodnog standarda. Ovo nije prvi pokušaj da se dovede u pitanje nezavisnost ovog instituta. Dvaput se već to pokušalo učiniti, ali nije se uspjelo", rekla je za Index Marina Ajduković.
Navela je kako postoje jasne smjernice UN-ova Odbora za prava djeteta, kojemu Hrvatska redovito mora davati izvješća o tome što poduzima o zaštiti dječjih prava. Smatra kako je institut pravobranitelja za djecu izrazito nužan jer štiti i unaprjeđuje prava djece.
"Velika je odgovornost kako birati pravobranitelja za djecu. Ta osoba mora biti iznimno neovisna, kompetentna i poznavati prava djeteta. Bilo kakva ideologizacija je nedopustiva. Pravobranitelji za djecu ne smiju se nikoga politički bojati i moraju imati profesionalni autoritet.
Vlada je odgovorna za zaštitu dječjih prava, a ovakve promjene u smislu da se ukine ovaj institut pravobranitelja za djecu ne bi naišao na dobar odjek ni u nacionalnoj niti u međunarodnoj javnosti", smatra Marina Ajduković.
"Ovo bi značilo dodatno srozavanje jednog standarda"
Predsjednica Koordinacije udruga za djecu Marina Brkić smatra da je zabrinjavajuća netransparentnost u cijelom procesu povezanom s pravobraniteljicom za djecu.
"Pravobranitelj za djecu je neovisno tijelo i to se pokušava promijeniti. Sporno je to da se pravobraniteljicu za djecu može smijeniti radi neprihvaćanja izvještaja. To je kontradiktorno njezinoj neovisnosti. Tako dolazi u poziciju da je se politički smijeni.
Što se tiče napada udruge "U ime obitelji" i njihovih zahtjeva, oni se ne smiju ispuniti. Nikako se ne smiju spojiti instituti raznih pravobranitelja jer svakome od njih upravo samostalnost koju imaju omogućuje stručnost u tom području.
Ne možemo trpati sve u isti koš, a pogotovo ne djecu koja su najranjivija skupina i to pogotovo u trenutku sustavnog neulaganja u obrazovanje i socijalnu zaštitu. Ovo bi značilo dodatno srozavanje standarda", rekla je za Index Marina Brkić.
Posebno je istaknula to da je u svijetu praksa da pravobranitelj za djecu bude neovisno tijelo i da na čelu tog instituta bude osoba koja je potpuno neovisna od utjecaja političkih, vjerskih i drugih skupina.
Ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Gordana Buljan Flander za Index je kazala kako se razvijeno društvo mjeri po tome koliko smo napredovali u zaštiti najmlađih i najranjivijih članova društva, odnosno djece.
"Hrvatska se zaista može pohvaliti visokom razinom zaštite djece, posebno s aspekta postojanja pravobraniteljstva za djecu. Šteta bi bilo ukinuti takvu instituciju, odnosno najveću štetu od ukidanja te neovisne institucije imala bi djeca", rekla je na kraju za Index Gordana Buljan Flander.