Novi Zakon o strancima radi usklađivanja s europskim zakonodavstvom

DONOŠENJEM novog Zakona o strancima, čiji je konačni prijedlog upućen u saborsku proceduru, Hrvatska će, po mišljenju Vlade kao predlagatelja, boravak stranaca urediti sukladno zakonodavstvu Europske unije.

Osuvremenjivanje propisa koji se odnose na strance jedna je od obveza koje je Hrvatska preuzela pristupanjem Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom.

Vlada kao predlagatelj tvrdi da je zakon usklađen sa zakonodavstvom Europske unije, te stoga nije prihvatila načelnu primjedbu zastupnice HSLS-a Dorice Nikolić iz prvog saborskog čitanja da je zakon preliberalan.

Konačni prijedlog Zakona o strancima djelomice je izmijenjen u odnosu na prvo čitanje jer je prihvaćen veći dio zastupničkih primjedbi koje su se odnosile na jasnoću odredbi, a manjim djelom na njihov sadržaj. Dio odredbi izmijenjen je i radi usklađivanja s drugim važećim propisima te u međuvremenu donesenim novim Zakonom o prekršajima.

Novim bi se zakonom ubrzao postupak izdavanja dozvola za boravak stranaca, osobito za rad i obavljanje poslovne djelatnosti, čime bi se, tvrdi predlagatelj, otklonile prepreke za strana ulaganja u Hrvatsku.

Predviđene su tri kategorije boravka stranaca - boravak do 90 dana bez vize, sa vizom ili s graničnom propusnicom.

Privremeni boravak odobravao bi se strancu koji u Hrvatskoj želi boraviti određeno vrijeme ili radi određene namjene, kao što su rad, liječenje, spajanje obitelji ili studiranje.

Stalni boravak odobravat će se strancima kojima je odobren petogodišnji privremeni boravak ili ako su tri godine u braku s hrvatskom državljankom ili strancem koji ima stalni boravak.

Poslovna dozvola izdavala bi se strancu koji ima registriran obrt, trgovačko društvo ili pruža usluge tvrtki čije je sjedište u inozemstvu, ali i ako se bavi slobodnim zanimanjem.

Nije prihvaćen prijedlog iz prvog čitanja da Sabor, a ne Vlada određuje godišnju kvotu radnih dozvola, uz obrazloženje da Sabor uređuje migracijsku politiku u okviru koje Vlada utvrđuje tu kvotu.

Na temelju zahtjeva poslodavca radne dozvole strancima izdavala bi nadležna policijska uprava, odnosno policijska postaja prema sjedištu poslodavaca.

Nije prihvaćena primjedba da Ministarstvo unutarnjih poslova ne može biti nadležno za davanje radnih dozvola. Predlagatelj je naime, na preporuku stručnjaka Svjetske banke, ostao kod prijedloga da je najekonomičnije da tijelo koje odobrava boravak strancima izdaje i radne dozvole.

Upravo se izdavanjem radne dozvole i reguliranjem boravka stranaca na jednom mjestu nastoji izbjeći dugotrajnost i složenost postupka njihova izdavanja, objašnjava predlagatelj.

Za provedbu Zakona, odnosno osiguranje prostornih, tehničkih i kadrovskih uvjeta da MUP obavi taj posao, trebalo bi oko pet milijuna kuna.