Sličnu dvoranu imaju gotovo svi ZOO-vrtovi "koji drže do sebe" jer je edukacija o životinjama i okolišu danas jako bitna, rekao je za Hinu Mladen Anić, direktor ZOO-vrta koji je lani imao 300.000 posjetitelja, najviše u zadnjih 10 godina.
U tijeku je izbor najboljeg ponuditelja koji su se javili na natječaj za gradnju edukacijske dvorane i s kojim će se uskoro potpisati ugovor kako bi gradnja počela u svibnju.
"Riječ je o najvećem profesionalnom i stručnom iskoraku ZOO-vrta unazad 13 godina, otkako sam na dužnosti direktora vrta."
Anić naglašava da su gradske vlasti konačno shvatile da se kvaliteta rada može valorizirati samo na osnovi stručnih parametara, a ne je li vrt u financijskom plusu ili minusu. "ZOO može biti financijski pozitivan, a da je vrt u raspadu."
Osim dvorane, bit će izgrađen i apartman kako bi gosti ZOO-vrta ili djelatnici koji s transportom za ZOO nerijetko završavaju u gluho doba noći mogli imati odgovarajući smještaj.
Zagrebački ZOO u 2003. planira investicije od 2,98 milijuna kuna, od čega najviše 2,35 milijuna za izgradnju edukativne dvorane, dok je za nabavu opreme i životinja osigurao vlastitih 628 tisuća kuna.
U ZOO-u se intenzivno radi na proljetnom uljepšavanju zelenih površina, nastambi i životinja. Od jeseni do proljeća zasadili smo stotinjak stabala i u suradnji s Parkom Maksimir, umjesto starih hrastova koji su ispunili biološki vijek, odabiremo druge vrste jer se hrast pokazao kao drvo koje ovdje više ne funkcionira, naveo je Anić.
U proljetnom uljepšavanju naročito dobro će proći slonovi kojima će uskoro biti obnovljena nastamba i izgrađen bazen s tuševima. Ni afričke antilope-sitatunge neće proći loše jer dobivaju nove nastambe, baš kao i južnoamerički majmuni za koje se sprema novi stakleni kavez.
I za europske ptice izradit će se novi kavezić na mjestu gdje su nekad bili pingvini. "Njih nažalost više nemamo jer ih ne možemo držati u postojećim uvjetima." Površina vrta je premala i za žirafe tj. za njihovu štalicu koja bi trebala biti visoka najmanje osam metara. U vrtu kakav je danas zgrada za smještaj žirafa ne bi se uklapala i vizualno bi bila šaka u oko", napomenuo je Anić.
"Nesretan sam što zagrebački ZOO više nema žirafa", dodao je podsjetivši da su dvije dugovrate žirafice bile stanovnice zagrebačkog ZOO-a 1956., ali tek nakratko, jer su uginule jedna za drugom godinu kasnije.
"Na proširenju ZOO-vrta na tzv. armijski trokut ću inzistirati dok mogu jer je to ključna stvar za držanje životinja poput pingvina, bijelih medvjeda ili nosoroga", rekao je Anić napominjući da će biti sve manje takvih životinja budući da se u ZOO-u moraju držati zacrtanih svjetskih standarda.
"Agronomski fakultet također se bori za to zemljište i Grad će morati prelomiti kome će to na kraju pripasti", ustvrdio je direktor ZOO-a.
Najavio je da će u ZOO-vrt ove godine doći pustinjske antilope, južnoamerički nojevi, neke nove ptice i gmazovi. "Očekujemo i prinove u samom ZOO vrtu i to male bjeloglave supove, sove, antilope, jelene i majmune", rekao je.
Zagrebački ZOO se s jednakom pažnjom brine i za najstarije stanovnike: čimpanzu zvanog Deda i slonicu Sumu, koji su stariji od 40 godina.
(Hina) bdj vl