Obala liči na favele, vlasnici apartmana plaćaju smiješne poreze. Treba li ih dići?

Foto: Krešimir Žanetić/Zvonimir Barisin/Dusko Jaramaz/Milan Sabic/PIXSELL

APARTMANIZACIJA je glavna odlika hrvatskog turizma. Za to uočiti nisu potrebni statističke analize, dovoljno se provozati hrvatskom obalom i pogledati oko sebe. Država ju nije novčano poticala, a i bolje je da nije jer su djelatnosti na koje je država trošila našeg gomilu novca uglavnom propadale. Na brodogradnju je, primjerice, spiskano više od 30 milijardi naših kuna, a rezultati su katastrofalni.

Ipak, čini se da se period u kojem su apartmani bili tek simbolično oporezivani bliži kraju. Neki su gradovi već počeli povećavati porez na maksimalnu zakonski dopuštenu razinu, ali i to je razmjerno manje od razine oporezivanja drugih djelatnosti. Ovo su najčešći argumenti za i protiv uvođenja većih poreza na apartmane. 

ARGUMENTI ZA UVOĐENJE VEĆIH POREZA NA APARTMANE

"Poreze treba povećati jer su apartmani porezno povlašteni"

Iako se apartmani nisu direktno poticali, bili su porezno povlašteni. Stoga je jasno da je država pomogla eksploziji apartmanizacije. Poreznim favoriziranjem usmjeravala su se ulaganja upravo u izgradnju apartmana.

Nemoguće je znati sigurno koliko je to utjecalo na bujanje apartmana posljednjih 20-ak godina, ali je činjenica da njihov udio u ukupnom turističkom smještaju stalno raste. 2000. je u apartmanima bilo 39% smještajnih kapaciteta našeg turizma, do 2010. se to popelo na 47% , do 2015. na 56%, a 2022. na čak 61%.

Radi se o specifičnosti hrvatskog turizma jer je postotak apartmanskog smještaja daleko manji u drugim turističkim državama.

Izjednačavanje poreza na najam apartmana s ostalim djelatnostima u turizmu, kao što su hoteli ili hosteli, dovelo bi do prekida ili barem usporavanja trenda apartmanizacije. U Hrvatskoj apartmanski smještaj čini (pre)velik dio tržišta, za što je odgovorno upravo (pre) nisko oporezivanje apartmana.

"Poreze treba povećati jer mali porezi na apartmane nisu pošteni prema ostalima"

Jedan od jačih argumenata protiv politike poreznog favoriziranja apartmana je - pravednost. Društveni dogovor je da se bogatijima naplaćuju veći porezi jer im svaka dodatna jedinica novca manje vrijedi. Primjerice, nekome tko godišnje uprihodi 40 tisuća eura je relativno manji gubitak da mu se kroz poreze uzme 500 eura nego nekome tko godišnje uprihodi 15 tisuća eura.

Apartmani su dodatni prihod većini privatnih iznajmljivača, pa je većinski dojam kako se ne radi o ljudima koji imaju ispodprosječne godišnje prihode. Ako se plaća oporezuje progresivno, tj. ako oni s velikim plaćama više izdvajaju za poreze, onda bi se i dodatni prihodi od apartmana trebali plaćati barem razmjerno oporezivanju sličnih djelatnosti.

"Porezna povlaštenost apartmana je loša jer potiče sve veću apartmanizaciju"

Ako su porezi na jedan tip investicije niski, a na druge visoki, to će djelovati i na samu isplativost ulaganja. Poreznom politikom se tako usmjeravaju investicije, a to znači da porezna povlaštenost iznajmljivanja apartmana u Hrvatskoj direktno potiče sve veću apartmanizaciju. 

Broj apartmana u Hrvatskoj već nekoliko godina raste brže od rasta broja turista. Istodobno broj kreveta u hotelima raste sporije ne samo od broja apartmana nego i od broja dolazaka turista.

Zašto bi netko uložio u hotel ili hostel, plaćao visoke poreze na poslovanje, vodio računovodstvo i usklađivao se s brojnim pravilnicima, ako može otvoriti nekoliko apartmana i izbjeći sve ono što ostali poslovni subjekti moraju po sili zakona, a uz to plaćati i daleko manje poreze?

"Glasaju za HDZ i nemaju problema s tim da plaćaju male poreze dok drugi plaćaju ogromne"

S izuzetkom Istre i Kvarnera, u područjima gdje je apartmanizacija raširena pojava se, uz lokalne izuzetke, dominantno glasa za HDZ.  Postotak apartmanskog smještaja u ukupnom smještaju je veći u Dalmaciji nego u Istri i Primorsko-goranskoj županiji. 

U mnogim priobalnim mjestima je vladavina HDZ-a neupitna desetljećima, a kako HDZ nije poznat kao stranka koja se zalaže za niske poreze, široka podrška dijela građana koji imaju koristi od niskih poreza toj stranci izgleda licemjerno. 

Očekuje se da se oni koji imaju osobne koristi od niskog poreza zalažu za niske poreze svima. Glasajući za HDZ vlasnici apartmana podržavaju ekstremno visoko oporezivanje potrošnje, u čemu je Hrvatska pri vrhu EU, a ujedno se zalažu se i za minimalne poreze na prihod od imovine - u što spada oporezivanje apartmana. 

"Poreze treba povećati jer apartmanizacija pogoršava najveći problem turizma"

Najveći problem turizma u Hrvatskoj je jako visoka sezonalnost - 60 posto noćenja stranih turista ostvari u samo tri mjeseca. To je najviše u Europi, daleko više nego u konkurentnim turističkim zemljama.

Tu sezonalnost potiče, ili barem održava, upravo apartmanizacija. Sve do prije nekoliko godina hoteli su u Hrvatskoj bili relativno neisplativi, zbog čega je broj kreveta u hotelima između 1995. i 2005. padao.

Šokantno je da Hrvatska još uvijek ima manje kreveta u hotelskom smještaju nego 1995. Istodobno je šest puta više kreveta u apartmanskom smještaju nego 1995. Visoka sezonalnost ne pogoduje razvoju hotelijerskog turizma jer takvi objekti moraju raditi veći dio godine da opravdaju investiciju.

Iako bi veći broj hotela smanjio najveći problem turizma u Hrvatskoj, a nastavak apartmanizacije ga samo povećava, hoteli plaćaju daleko veće poreze. Apartmani u usporedbi s tim plaćaju simbolične poreze, pa se postavlja pitanje - zašto bi netko uložio svoj novac u hotel umjesto u nekoliko apartmana?

"Apartmanizacija je povećala cijene nekretnina. Treba ih više oporezovati da bi one pale"

Pretvaranje stanova i kuća u apartmane smanjuje ponudu nekretnina za stanovanje, što dovodi do rasta cijena u kupoprodaji, ali i cijena najma. Centri obalnih gradova su postali preskupi za kupnju nekretnine za život te samim time i ispražnjeni veći dio godine.

Zbog apartmanizacije se događa deurbanizacija starih gradskih središta, a stanovništvo obalnih gradova svjedoči da se u apartmane pretvaraju i stanovi u zgradama daleko od centra. Smanjuje se broj stanova za život, pa su cijene i najam umjetno napuhani.

Problem dodatno povećava to što se na dugoročni najam plaća porez po stopi od 10%, a na to se još dodaje i prirez (dok se ne ukine).  Država tako destimulira dugoročni najam i dodatno ga poskupljuje porezom, dok apartmane relativno stimulira jer je porez na iznajmljivanje apartmana manji.

One koji imaju više nekretnina se potiče da ih pretvore u apartmane, a ne da iznajmljuju onima koji nemaju riješeno stambeno pitanje. 

"Apartmanizacija doprinosi devastaciji obale, veći porezi bi to suzbili"

U odnosu na hotele, apartmani zahtijevaju puno veće površine. Samim time su infrastrukturni zahtjevi veći, apartanska naselja se šire na štetu prirode, logistika komunalnih potreba poput odvoza smeća je zahtjevnija...

Niz obalnih naselja nije priključena na kanalizaciju, pa se koriste septičke jame. Pražnjenje jama se slabo kontrolira pa tako često čitamo o ispuštanju njihova sadržaja u okoliš odnosno more, često i blizu plaža. To je jako opasno za državu koja turizam bazira na suncu i moru. 

Širenje apartmanskih naselja i vizualno devastira obalu. Nekadašnji zaseoci su površinom postali kao mali gradovi, ne zbog rasta stanovništva nego širenja apartmana na štetu okolnih šuma, maslinika, vinograda itd. 

ARGUMENTI PROTIV UVOĐENJA VEĆIH POREZA NA APARTMANE 

"Porez na apartmane ne treba dizati jer ih država ne subvencionira, za razliku od drugih djelatnosti"

Porezi na iznajmljivanje apartmana su toliko niski da se može reći kako su simbolični u odnosu na poreze u ostalim sektorima. No, neke druge sektore država direktno potiče javnim sredstvima: subvencijama, poticajima, garancijama i drugim transferima javnog novca.

Je li realno veće državno favoriziranje poljoprivrede, koja je dobila preko 40 milijardi kuna kroz prethodnih 30 godina, brodogradnje koja je dobila preko 30 milijardi, ili državnih firmi koje dobivaju milijune naših eura godišnje?

"O apartmanima ovisi standard cijele obale i zato ih ne treba više oporezivati"

Apartmani neupitno popravljaju standard ljudi na obali. Manja primorska mjesta u svojoj blizini uglavnom nemaju industrijsku zonu u kojoj bi njihovi stanovnici mogli raditi. Taj problem nije izražen u Istri i Primorsko-goranskoj županiji, ali dalmatinske županije imaju visoke stope nezaposlenosti, između 12 i 14 posto.

U godinama najvećeg iseljavanja iz Hrvatske su obalna područja puno bolje prošla od Slavonije, Like i Gorskog kotara. Prihod od apartmana je zasigurno omogućio mnogima da ostanu. Uz to, apartmanski turizam i na drugae načine doprinosi lokalnoj zajednici.

Za razliku od hotela, koji svojim gostima nude sveukupnu uslugu i time smanjuju "prelijevanje" turističke potrošnje na lokalnu zajednicu, apartmani nužno povećavaju širu potrošnje u mjestu gdje se nalaze. Apartmani tako indirektno podižu zaposlenost jer stimuliraju lokalne poduzetnike, koji nudi dodatni sadržaj turistima umjesto da to čine hoteli.  

"Apartmane ne treba više oporezivati jer su porezi u Hrvatskoj već preveliki"

Hrvatska je s obzirom na standard među najviše oporezivanim državama u EU. Oporezivanje je manje nego u bogatijim državama, ali kada se usporedi s državama sličnog standarda, onda je veliko.

Tim porezima se financira neefikasna, troma, neučinkovita i nesposobna država. Jasno je da nitko nije oduševljen idejom većeg financiranja lošeg državnog aparata, posebno jer će dio tog novca završiti u privatnim džepovima zahvaljujući općeraširenoj korupciji. 

Ipak, nisu svi porezi isti. U Hrvatskoj je oporezivanje imovine minimalno, čini tek 3 posto ukupnih poreznih prihoda. To je među najmanjim udjelima u EU. Iznajmljivanje apartmana spada u porez na prihod od imovine.

Ono gdje je Hrvatska među najgorim državama EU, s najvećim poreznim opterećenjem, je oporezivanje potrošnje. Da bi se ukupno porezno opterećenje zadržalo na trenutnim razinama, uz uvođenje poreza na apartmane treba smanjiti poreze na potrošnju (kao što su PDV i/ili trošarine). 

Što vi mislite, treba li više oporezivati iznajmljivanje apartmana? Recite nam u anketi!

Pročitajte više