Bio je to najmasovniji odlazak Židova u NOB i svi su do 1945. ostali u borbi. Broj Židova kasnije se popeo na 700, od kojih je oko 100 poginulo, kazao je.
Inače, bataljon je bio sastavljen od potpuno neiskusnih i naivnih omladinaca koji ništa nisu znali o borbi, dodao je Straus.
"Nikada nismo isticali postojanje bataljona, što je veliki naš propust", zaključio je sudionik Božidar Darko Straus.
Alfred Pal, također sudionik, otvorio je izložbu i pozvao na minutu šutnje za poginule. Naglasio je da se 250 omladinaca "vratilo u zemlju iz koje su prethodno pobjegli da bi spasili glavu".
"Svi su znali da su naši svi pobijeni, bili su malobrojna mladost i nisu bili neka vojna snaga".
"Vratili su se zbog ljudskog dostojanstva", kazao je Pal i dodao da je "više od 50 posto njih otišlo u Izrael boriti se za svoju zemlju".
Kazao je to pred pločom na kojoj su ispisana imena stotinu poginulih pripadnika NOB-a za koje se ne zna gdje su pokopani.
"Potrebno je da se to zna danas kad mnogi žele poreći da su postojali logori. Za Jasenovac neki kažu da su se u njemu pjevale operete. Zato je važno da imamo slike ljudi koji su stradali", zaključio je Pal.
Bataljun je osnovan dan nakon kapitulacije Italije, 9. rujna 1943. nakon što su se Židovi pobunili zajedno s ostalim zarobljenicima logora Kampor i preuzeli vlast od talijanskih vojnika.
Bio je sastavljen od 250 boraca u tri čete i jednog sanitetskog voda, čiju je jezgru činila omladinska četa od 150 boraca formirana prije kapitulacije Italije, rečeno je. Bataljun je postojao nepuni mjesec dana jer je nakon napuštanja Raba prešao na slobodni teritorij i na području Generalskog Stola pristupio Sedmoj banijskoj diviziji.
(Hina) iluc mć