U svom pregledu europskog 20. stoljeća, kao kolijevke barbarizma, autor koji je stekao reputaciju vrhunskoga analitičara i povjesničara, smatra da je došlo vrijeme da se velike ideologije 20. stoljeća razmotre hladno, s distancom i kritički.
"Ono što je zajedničko svim ideologijama jest da žele predstaviti svoju vlastitu utopiju kao 'kraj povijesti' - bilo u obliku univerzalnog komunizma, globalne demokracije ili tisućljetnog Reicha", smatra Mazower, koji napominje da se povijesno mjesto Europe, nakon završetka hladnoga rata, izmijenilo.
Europa više nema glavnu ulogu u svjetskim događajima, kao što je to imala prije početka hladnog rata, tvrdi Mazower, ocjenjujući da je u Europi sa završetkom hladnoga rata sve očitiji gubitak vjere u nadmoć njezine civilizacije i njezinih vrijednosti (kršćanstvo, kapitalizam, prosvjetiteljstvo i snažna tehnološka superiornost). Smatra kako je sve manje jasno gdje je Europa i gdje je njezino mjesto u svijetu.
"Jedini vizionari koji se suočavaju s tim izazovom su Europejci okupljeni u Bruxellesu, a jedina ponuđena vizija je ona sve čvršće povezane Europske unije", drži Mazower.
Po njegovu mišljenju Europska je unija dio pokušaja da se europski kapitalizam prilagodi potrebama globalizacije, iako globalizacija kapitala ne znači da je došao kraj nacionalnim državama u Europi.
Smatra međutim da je veliko doba autonomije nacionalnih država prošlo i da je velika raznovrsnost kultura i tradicija Europe temeljni čimbenik za razumjevanje europskog kontinenta.
"Oklop nacionalnih kultura, povijesti i vrijednosti", kako upozorava, Europljanima otežava kohezivno i brzo djelovanje u kriznim trenutcima, a to se posebno vidjelo za rata u BiH, gdje nijedna europska organizacija nije odigrala ništa drugo do marginalnu ulogu u sukobu u Jugoslaviji.
"Mračni kontinent - Europsko dvadeseto stoljeće" druga je Mazowerova knjiga prevedena na hrvatski jezik, nakon knjige "Balkan - kratka povijest".
(Hina) xtd ymc