U Hrvatskoj je u prvih osam mjeseci ove godine ostvareno osam posto više turističkih dolazaka nego u istom razdoblju lani te dva posto više noćenja, izvijestila je Hrvatska turistička zajednica (HTZ).
Prema podacima eVisitora, u Hrvatskoj je tijekom prvih osam mjeseci ostvareno 16.2 milijuna dolazaka i 88.5 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od osam posto u dolascima i dva posto u noćenjima, a u odnosu na 2019. predstavlja izjednačenje rezultata, navode iz HTZ-a.
Najviše dolazaka u Istri
Prema županijama, najviše dolazaka i noćenja u osam mjeseci ostvareno je u Istri (4 milijuna dolazaka ili četiri posto više i preko 25 milijuna noćenja ili dva posto više), Splitsko-dalmatinskoj županiji (3 milijuna dolazaka što je devet posto više i 16.4 milijuna noćenja ili rast od dva posto) i Kvarneru (2.6 milijuna dolazaka ili tri posto više i 15.4 milijuna noćenja, što je izjednačenje u odnosu na 2022.)
U Zagrebu je ostvareno 1.6 milijuna noćenja, što je 15 posto više nego lani, dok je na ostatku kontinenta ostvareno više od 1.9 milijuna noćenja, što je 14 posto više.
Promatrano po destinacijama, najviše je noćenja tijekom prvih osam mjeseci ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Splitu te Umagu, dok je, gledano prema tržištima, najviše noćenja ostvareno s tržišta Njemačke (18.8 milijuna noćenja), Hrvatske (10.6 milijuna noćenja), Slovenije (9 milijuna noćenja), Austrije (6.6 milijuna noćenja), Poljske (5.7 milijuna noćenja).
Više dolazaka, ali se kraće zadržavaju
"Turistički promet ostvaren u samoj špici sezone, odnosno u srpnju te sada u kolovozu, potvrđuje uočene trendove prema kojima gosti ostvaruju više dolazaka, ali se zadržavaju nešto kraće", kazao je direktor HTZ-a Kristjan Staničić.
Takva dinamika prometa je, kako je naveo, i logična ako se zna da su tijekom prošle godine globalna putovanja i dalje bila najintenzivnija u glavnim ljetnim mjesecima, dok je ovo prva godina nakon pandemije u kojoj ne postoje restrikcije i ograničenja u putovanjima te prva u kojoj se u potpunosti vratila sva konkurencija.
Kada se doda utjecaj globalne inflacije te i dalje prisutni sukob u Ukrajini, može se zaključiti kako je Hrvatska unatoč svim okolnostima ostvarila odličan rezultat, koji će dodatno učvrstiti u nadolazećem razdoblju posezone za koju su promotivne aktivnosti u tijeku i za koju ima jako dobre najave, rekao je Staničić.
Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac kazala je kako je i kroz ljetno razdoblje nastavljen pozitivan trend turističkih rezultata.
"Nakon najbolje predsezone u povijesti hrvatskog turizma, s velikim optimizmom ulazimo i u razdoblje posezone, za koju su najave izvrsne. Kontinentalne županije bilježe i bolje rezultate nego 2019. i 2022., što je važno, jer ukazuje na činjenicu da uistinu imamo potencijala za razvoj turizma u cijeloj Hrvatskoj", istaknula je.
U kolovozu ostvareno 4.6 milijuna dolazaka i 31.5 milijuna noćenja
Iz HTZ-a u priopćenju navode kako je trend s više turističkih dolazaka, ali s kraćim boravcima u destinacijama potvrđen i tijekom kolovoza. U kolovozu je u Hrvatskoj prema podacima eVisitora ukupno ostvareno 4.6 milijuna dolazaka i 31.5 milijuna noćenja, što je u odnosu na lani rast od jedan posto u dolascima i zaostatak od dva posto u noćenjima.
Pritom je u jadranskim županijama ostvareno 4.3 milijuna dolazaka i 30.8 milijuna noćenja, što u odnosu na lani predstavlja izjednačenje rezultata u dolascima i zaostatak od dva posto u noćenjima.
U Zagrebu je ostvareno 154 tisuće dolazaka (rast od devet posto) i 275 tisuća noćenja (rast od pet posto), dok je u ostatku kontinenta ostvareno 195 tisuća dolazaka (četiri posto više) i 452 tisuće noćenja (šest posto više).
Najviše noćenja u kolovozu ostvarili su gosti s tržišta Njemačke (7.3 milijuna noćenja), Hrvatske (3.8 milijuna noćenja), Slovenije (2.9 milijuna noćenja), Poljske (2.1 milijun noćenja), Austrije (2 milijuna noćenja) te Italije (2 milijuna noćenja).
Prema destinacijama najviše je noćenja u kolovozu ostvareno u Rovinju, Viru, Medulinu, Umagu, Poreču, Dubrovniku, Splitu i Crikvenici.
"Najbolja predsezona u povijesti"
Tonči Glavina, državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta, rekao je za HRT da se nalazimo u pravoj turističkoj godini kad su se sva tržišta vratila, reguliran je i vraćen cijeli aviopromet.
"Turistička godina je cijelu godinu i bilježimo rezultate. Na nivou godine imamo izvanredne rezultate, jako dobri rezultati što se tiče dolazaka i noćenja. Imali smo najbolju predsezonu u povijesti hrvatskog turizma. Očekujemo i izvanrednu posezonu. U srpnju i kolovozu primjetan je trend dolazaka, a nešto kraći boravaka. Ljudi putuju više puta godišnje na manji broj dana. To je sasvim prirodno. Naše bitno mjerilo su prihodi", rekao je.
Naglasio je kako je turizam dao snažni doprinos hrvatskom gospodarstvu.
"U prvom kvartalu rekordni rast prihoda od 38 posto. Očekujemo kad povučemo crtu na kraju kalendarske godine, naravno cijele turističke godine, da ćemo biti itekako sretni i zadovoljni s rezultatom", dodao je.
Bernard Zenzerović, direktor Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske, rekao je da je očekivano da turisti borave kraće s obzirom na okolnosti, gospodarska kretanja koja se događaju.
"Činjenica je da je sezona bila dobra, pokazatelji su jako dobri. I to isto vrijedi i za hotele i kampove, organizirani smještaj. I jedan i drugi imaju pluseve na svojem kontu. Prihodovno isto će godina sigurno biti bolja nego što je bila prošle godine. Ono što cijeli sektor opterećuje već sad je tema troškova, koji dalje dosta brzo rastu. Gosti su bez nekakvih iznenađenja ostali tradicionalno nama vjerni iz naših najbližih emitivnih tržišta. Nekakvih velikih pomaka na top listama glavnih gostiju nije bilo", rekao je Zenzerović.
"Nezaustavljiva apartmanizacija"
Komentirao je dolaske talijanskih turista te broj gostiju u špici sezone.
"Puno se toga spominjalo ovo ljeto i rezultati iz talijanskog tržišta i svi drugi su dobri. Pitanje je - treba li nama uopće u špici sezone više gostiju? Posebno s obzirom na opterećenost naših destinacija koju već imamo. Neki su tu posebno opterećeni. I dalje nam trebaju po modelu po kojem smo mi do sada rasli. Broj hotela i kampova je kontinuirano manje-više isti. Mi smo od 2017. na tržište u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju stavili oko 300.000 novih kreveta. Samo u godinu dana 33.000. Ako uzmemo i nekomercijalni, već smo između 55.000 i 60.000. Ako govorimo o 300.000, to je grad veći od Splita. Dugoročno svi smo opredijeljeni da želimo održivi turizam", rekao je.
Barbara Marković iz Hrvatske udruge obiteljskog smještaja kaže kako je nezaustavljiva apartmanizacija.
"Ne znamo gdje je granica obiteljskog smještaja i gdje počinje komercijalni smještaj. Visoka sezona je jako dobro odrađena. Zabrinjavajuća je posezona koja se slabo puni iza 15. rujna. Nekako se snižavaju cijene pa nam je to zabrinjavajući pokazatelj. Naš cilj je da odrađujemo bez ovolikih rupa sezonu, da bude kvalitetna predsezona i posezona.
Ljudi koji su shodno svojim troškovima digli cijene, oni su se dobro popunili što se tiče turista. Imamo i slučajeve onih koji su nerealno podizali cijene i urušavali kvalitetu destinacije. Bilo je dosta oscilacija što se tiče obiteljskog smještaja. Samo na području Splita i Solina imamo novih 1000 smještajnih jedinica", rekla je.
Glavina: Treba razgovarati o cijenama
Tonči Glavina se dotaknuo i cijena.
"Mi ne bježimo od toga da treba razgovarati o cijenama i da trebamo vidjeti jesmo li u nekim dijelovima možda pretjerali ili nismo, ali to je nešto prvenstveno na što će odgovoriti samo tržište. Mi o tome trebamo razgovarati, ali ne trebamo o tome voditi diskusiju javno, o tome trebamo razgovarati na našim stručnim okupljanjima, na komunikaciji s predstavnicima vlade i cijelog turističkog sektora, strukovnih udruženja i tu trebamo vidjeti imamo li nekakve probleme koje trebamo rješavati.
Ne činimo sebi nikakvu uslugu ako puštamo nekakve informacije sami o sebi, da smo postali skupi ili da smo skupi zato što to naša konkurencija jako mudro iskoristi. Ona iskoristi to tako da nas na određeni način degradira i pošalje poruku - idite, boravite na nekoj drugoj destinaciji", rekao je.
Bernard Zenzerović je naglasio kako sigurno postoje određene destinacije gdje ima još prostora za nove kapacitete.
"Postoje i destinacije gdje smo dosegli limit. Najgori smo po broju hotela, strateški je za sve ispravno upravo u tom smjeru dati naglasak. Hoteli i kampovi, organizirani smještaj, nose zapošljavanje, popunjenost u pred i posezoni, nose poreze, nose doprinose, nose ono što ovo društvo pokreće dalje i u tome je odgovor. Postoji razlog zašto se u Hrvatskoj toliko ulagalo u privatni smještaj, jer je jednostavno okruženje u kojem se to događa to stimuliralo", rekao je.