Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u kolovozu 2026. u odnosu na kolovoz 2025. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 4,1%, dok su u odnosu na srpanj 2026. (na mjesečnoj razini) više za 0,3%, priopćio je DZS.
Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Energiju iznosi 17,4%, za Usluge 7,2%, za Hranu, piće i duhan 0,1%, a za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije -1,3%.
Porast stope promjene na mjesečnoj razini procijenjen je za komponente Energija, za 3,7%, te Usluge, za 0,1%, dok je pad stope promjene procijenjen za komponente Industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije, za -0,9%, te Hrana, piće i duhan, za -0,2%.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u kolovozu 2026. u odnosu na kolovoz 2025. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 3,7%, a u odnosu na srpanj 2026. (na mjesečnoj razini) za 0,3%.
Prema prvoj procjeni Eurostata, prosječne cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena bile su u kolovozu 2026. za 3,7 posto više nego u istom mjesecu lani. U odnosu na srpanj ove godine, te su cijene bile za 0,3 posto više.
Višu stopu inflacije od Hrvatske, navodi se u procjeni Eurostata, u kolovozu su imale su Litva (5,8 posto), Cipar (5,2 posto), Bugarska (5,1 posto), Španjolska (4,5 posto), Belgija (4,2 posto) i Luksemburg (4 posto), dok je Grčka imala jednaku stopu inflacije.