Muzejska građa s te izložbe, nakon islamske civilizacije 1979., prvi je put predstavljena izvan Irana, u Beču 2000., pobudivši iznimno zanimanje publike i stručne javnosti i u drugim europskim kulturnim središtima. Nakon Beča, izložba je bila predstavljena u Bonnu, Gentu, Rimu, Baselu, Barceloni i drugim španjolskim gradovima.
Tom nizu europskih kulturnih središta ovih dana priključuje se i Zagreb, sa zadovoljstvom je istaknuo ravnatelj Muzeja "Mimara" Tugomir Lukšić.
Po njegovim riječima, najstariji je izložak iz razdoblja kasnog neolitika, iz 6500. do 5500. godina prije Krista, i predstavlja keramički kipić žene, simbol plodnosti.
Za daljnji razvitak umjetničkog oblikovanja na tom području iznimno je važno brončano i željezno doba, od 2900. do 600. prije Krista, u kojemu su obuhvaćeni brončani predmeti iz iranske pokrajine Luristana.
Nakon toga, nastavlja se treće značajno razdoblje obilježeno vladavinom Ahe Menida, oko 550. do 330. prije Krista, kada je perzijska država dosegla razmjere multietničkoga carstva koje se prostiralo cijelim Srednjim i Bliskim istokom, sve do Sredozemlja, uključujući i monumentalne gradove Susu, Pasargadu, te Perzepolis.
To razdoblje odlikuju dvorska umjetnost, koja je na izložbi zastupljena raskošnim i srebrenim umjetninama, predmetima svakodnevne uporabe.
Poznato je kako je Aleksandar Veliki početkom 4. stoljeća prije Krista osvojio tadašnje Perzijsko Carstvo, pa je tako bio omogućen prodor helenističke kulture, što će na izložbi biti vidljivo kroz stilske preobrazbe reprezentativnih skulptura i kroz oblikovanje predmeta od stakla i keramike.
Nakon toga razdoblja, značajna za perzijsku umjetnost, slijedi razdoblje domaće dinastije Sasanida, prva polovica trećeg stoljeća prije Krista, koje označuje obnovu tradicije tzv. ahemenidskog razdoblja, tako da orijentalni motivi ponovno prevladavaju nad helenističkim, što posebice dolazi do izražaja u majstorstvu ukrašavanja srebrenih pladnjeva.
Završni segment izložbe je 9. i 10. stoljeće poslije Krista, posvećen je prikazu sve presudnijeg utjecaja islamske kulture na iranskom području, što je podjednako prisutno u stilskim promjenama staklenih, srebrenih i keramičkih umjetničkih predmeta, kao i u slikarstvu minijatura.
Lukšić je istaknuo kako je važnost te izložbe i u tome što su na njoj predstavljeni primjerci arheoloških nalaza, iz gotovo svih arheoloških lokaliteta s područja današnje iranske države, nastali u keramici, bronci, zlatu, bjelokosti, staklu i kamenu.
Izložba "7000 godina perzijske umjetnosti" održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a ostvarena je suradnjom Muzeja Mimara, Iranskog narodnog muzeja u Teheranu i Iranskog kulturnog centra u Zagrebu.
(Hina) xta ymc