Oko 600 tisuća hrvatskih kućanstava od jeseni će plin plaćati po višim cijenama, piše Dnevnik Nove TV.
Ovisno o distributeru, računi za grijanje trebali bi porasti između sedam i osam posto, a nove cijene primjenjivat će se s početkom ogrjevne sezone.
Završilo je, naime, službeno razdoblje na temelju kojeg se izračunava cijena plina za iduće razdoblje.
Što je uzrok poskupljenju?
Dalibor Pudić iz Hrvatske stručne udruge za plin pojasnio je da do rasta cijena dolazi zbog skupljeg energenta.
"Cijena energenta porasla je za otprilike četiri eura po megavatsatu, na što se dodaje i manji iznos PDV-a koji kod nas trenutno nije visok. Ako prosječno kućanstvo troši 40 megavatsati godišnje, to znači dodatnih 40 eura na godišnjoj razini", izračunao je Pudić.
Stručnjaci ističu da bi država trebala osigurati 15 milijuna eura u proračunu kako bi subvencionirala ovo poskupljenje građanima. Ipak, navode da se povećanje troškova može ublažiti racionalnom potrošnjom.
"Kada bi se temperatura u prostoru snizila za samo jedan do dva Celzijeva stupnja, mogla bi se ostvariti ušteda od jedan do dva posto", savjetuje Pudić.
Poskupljenje bi moglo utjecati i na inflaciju
Nove, više cijene grijanja mogle bi se odraziti i na kretanje inflacije, koja je posljednjih mjeseci u padu.
Prema podacima za lipanj, godišnja stopa inflacije iznosi 4,5 posto. Na mjesečnoj razini, cijene energije pale su za 2,9 posto, industrijskih neprehrambenih proizvoda za 0,6 posto, a hrane, pića i duhana za 0,2 posto. S druge strane, cijene usluga porasle su za jedan posto, što analitičari djelomično pripisuju utjecaju turističke sezone.
Ministar financija Tomislav Ćorić izjavio je da Vlada nije zadovoljna trenutnom razinom inflacije, ali je istaknuo da je trend pada vidljiv.
"Stopa od 4,5 posto nije nešto čime smo zadovoljni, to moram odmah naglasiti. Ipak, trend je jasan: u travnju je bila 5,8, a u svibnju 5,2 posto. Očekujemo nastavak pada stope inflacije u narednim mjesecima i vjerujemo da ćemo u prvom kvartalu 2027. bilježiti stope na razini eurozone", rekao je Ćorić.
Prema dostupnim podacima, u lipnju su višu stopu inflacije od Hrvatske u Europskoj uniji imale samo Litva i Bugarska.
"Nakon pet godina u Nizozemskoj sam se vratila u Hrvatsku. Sad mi je žao"
Građani, međutim, smatraju da se pad inflacije još ne osjeća u svakodnevnom životu i novčanicima.
"Koliko ja vidim iz prve ruke, ne čini mi se da inflacija pada. Cijene i dalje rastu. Možda je taj rast malo usporio ili smo se mi na to navikli, ali ne očekujem neki veći pad ili stagnaciju cijena. Mislim da sve i dalje poskupljuje", rekla je Ivana Plazibat iz Zadra.
Sličnog je mišljenja i njezina sugrađanka Božena, koja smatra da su cijene u Hrvatskoj i dalje previsoke.
"Pet godina sam živjela u Nizozemskoj i sada mi je žao što sam se vratila u Hrvatsku. Tamo je ipak bilo ljepše, a i plaća je bila veća", kazala je. Osvrnula se i na turističku sezonu, za koju smatra da utječe na cijene, ali da turista nema kao prije. "To se vidi i po prometu i na Kalelargi", dodala je.
Čini se da se i Vlada priprema na manji priljev novca u proračun, s obzirom na to da je državnim tvrtkama navodno stigla uputa da stegnu remen i zamrznu rast plaća.