Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva u priopćenju ističe kako se pribavlja mišljenja nadležnih tijela o zahtjevu Janafa da se neki dijelovi Studije proglase tajnom.
Ministarstvo nadalje navodi da je dodatni razlog za odgodu prvog sastanka Komisije za procjenu utjecaja na okoliš za projekt Družba Adria zahtjev pojedinih članova Komisije da im se ostavi više vremena za proučavanje dokumentacije Studije, navodi Ministarstvo.
Projektom Družbe Adria planira se doprema nafte iz Rusije naftovodom preko šest država do luke u Omišlju. Sporazum o tom projektu potpisala je bivša vlada 2002.
Studija utjecaja na okoliš Družbe Adria ima 251 stranicu i 81 prilog s 1500 stranica.
Ministarstvo je nedavno imenovalo Komisiju za procjenu utjecaja na okoliš toga projekta, koja je idući tjedan trebala održati prvi sastanak otvoren za javnost u Zagrebu, Malinskoj (na terminalu Omišalj), u Rijeci te nakon toga četvrti dan ponovno u Zagrebu iznijeti zaključke o tome je li studija kompletna i može li kao takva biti upućena na javni uvid ili ju treba nadopuniti.
Nevladina ekološka udruga Eko-Kvarner zalaže se za izlazak Hrvatske iz projekta Družba Adria, a njima se pridružuje i HSP.
Predsjednik Eko-Kvarnera Vjeran Piršić smatra da Hrvatska može izaći iz projekta Družba Adria ako rezultati Studije utjecaja na okoliš budu negativni, ali i autonomnom odlukom Vlade ili Hrvatskog sabora. HSP je takvu raspravu potakao u Hrvatskom saboru, a Sabor je zaključio da prije donošenja odluke treba pričekati mišljenje stručne Komisije o Studiji koju je osnovalo Ministarstvo.
Vijeće franjevačkih zajednica Hrvatske i BiH te Franjevački institut za kulturu mira zatražili su nedavno od Vlade i Ministarstva javno objavljivanje čitave Studije utjecaja na okoliš projekta Družba Adria, a Ministarstvo im je odgovorilo da će Studija biti objavljena nakon što Komisija odluči je li Studija cjelovita, jer ako nije, treba ju prvo nadopuniti da bi se o njoj moglo javno raspravljati.
Kritičari Družbe Adria smatraju kako se preuveličava gospodarska korist od tog projekta, da ne stoji tvrdnja o strateški nužnom transportu nafte, te da se umanjuje opasnost od balastnih voda koje bi narušile ekosustav Jadrana. Tankeri bi u Omišalj donosili pet milijuna tona balastnih voda, u kojima je pronađeno oko 7000 vrsta raznih organizama i mikroorganizama, a uz to mogući su i drugi incidenti zbog havarije tankera.
Predsjednik nevladina ekološka udruga Eko-Kvarner Piršić pak ističe kako se projekt želi realizirati u turističkoj regiji koja, po procjenama, godišnje od turizma zarađuje milijardu američkih dolara, dok je maksimalni godišnji prihod (ne dobit) prve faze Družbe Adria 20 milijuna dolara, druge 40, a treće faze 60 milijuna dolara.