Američka obalna straža nastavlja potjeru za naftnim tankerom povezanim s Venezuelom, no prije pokušaja ukrcaja i zapljene čeka dolazak pojačanja. Potjera za tankerom, identificiranim kao Bella 1, traje još od nedjelje. Brod je odbio dopustiti ukrcaj, što znači da će operaciju vjerojatno morati izvesti jedan od samo dva specijalizirana tima, poznata kao Timovi za odgovor na pomorsku sigurnost, piše Reuters.
Oni su obučeni za ukrcaj na plovila u ovakvim okolnostima, uključujući i spuštanje užetom iz helikoptera. Ova višednevna drama na moru naglašava nesrazmjer između želje Trumpove administracije da zaplijeni sankcionirane tankere i ograničenih resursa Obalne straže, koja je zadužena za provedbu tih operacija. Za razliku od Američke mornarice, Obalna straža ima ovlasti za provođenje zakona, što uključuje ukrcaj i zapljenu plovila pod američkim sankcijama.
Podsjetimo, Trump je ranije ovog mjeseca naredio "blokadu" svih sankcioniranih tankera koji plove prema Venezueli ili iz nje, što je najnoviji potez Washingtona za povećanje pritiska na predsjednika Nicolasa Madura. Posljednjih tjedana Obalna straža već je zaplijenila dva naftna tankera.
Nakon prve zapljene 10. prosinca, američka državna odvjetnica Pam Bondi objavila je video koji prikazuje naoružane specijalce kako se spuštaju na brod iz dva helikoptera. Američki dužnosnik, koji je želio ostati anoniman, pojasnio je da su pripadnici specijalnog tima bili stacionirani na nosaču zrakoplova Gerald Ford, predaleko od Belle 1 da bi mogli intervenirati.
"Postoje ograničeni timovi koji su obučeni za ovakve vrste ukrcaja", rekao je Corey Ranslem, bivši pripadnik Obalne straže i izvršni direktor pomorske sigurnosne tvrtke Dryad Global. Ministarstvo domovinske sigurnosti, pod čijom je nadležnošću Obalna straža, nije odmah odgovorilo na upit za komentar.
Nije poznato postoje li i drugi razlozi zbog kojih plovilo još nije zaplijenjeno, a administracija bi na kraju mogla i odustati od te namjere. Iz Bijele kuće poručili su da Sjedinjene Države i dalje "aktivno progone sankcionirano plovilo 'tamne flote' koje je dio venezuelanskog ilegalnog izbjegavanja sankcija."
Iako su Sjedinjene Države okupile značajne vojne snage na Karibima, uključujući nosač zrakoplova i ratne brodove, Obalna straža, koja je grana oružanih snaga, ali pod Ministarstvom domovinske sigurnosti, raspolaže s daleko manje resursa.
Služba već dugo upozorava da joj nedostaju sredstva za učinkovito obavljanje sve većeg broja misija, od operacija potrage i spašavanja do zapljena droge. Primjerice, u studenom je Obalna straža objavila da je u istočnom Pacifiku zaplijenila oko 22 tone droge u vrijednosti većoj od 362 milijuna dolara.
"Obalna straža je u ozbiljnoj krizi spremnosti koja se razvijala desetljećima", izjavio je u lipnju admiral Kevin Lunday, koji vodi Obalnu stražu. "Naša Obalna straža je manje spremna nego u bilo kojem drugom trenutku u posljednjih 80 godina od kraja Drugog svjetskog rata.
Silazna spirala spremnosti na kojoj smo nije održiva", rekao je Lunday ranije ove godine. Za fiskalnu godinu koja završava u rujnu 2026., Obalna straža zatražila je 14,6 milijardi dolara, a primit će dodatnih 25 milijardi dolara kroz sveobuhvatni zakon o potrošnji.