Sirijski dužnosnici sa svoje strane nisu nikada prestali tvrditi da te sankcije neće spriječiti nastavak dijaloga između Damaska i Washingtona.
Iako bi sankcije trebale značiti da su odnosi između dviju zemalja nalaze na rubu pucanja, ovo stajalište samo potvrđuje kompleksnost sirijsko-američkih odnosa.
"Stječe se utisak da američka administracija govori Sirijcima: vi morati surađivati (u Iraku, u borbi protiv terorizma) ali znajte da ćete biti kažnjeni", kazao je za francusku novinsku agenciju France presse jedan zapadnjački diplomat u Damasku.
Kao dokaz tih čudnih odnosa, isti izvor ističe činjenicu da je Washington čekao pet mjeseci prije donošenja odluke o uvođenju sankcija Siriji iako je u više navrata najavljivano da je njihovo uvođenje "neizbježno".
"Amerikanci su čak u Damask poslali novog veleposlanika nakon što je Bush 16. prosinca prošle godine potpisao zakon o sankcijama", dodaje diplomat, ističući kako je "čudna ideja da se zabrani sirijskim zrakoplovima da slete ili polete u SAD kada između dvije zemlje ne postoji zračna veza".
Sirijsko-američki odnosi već godinama prolaze čudnim putem.
Uglavnom mlaki, sa svojim visinama i padovima, ti su se odnosi bitno promijenili otkako se Sirija 1990. priključila multinacionalnim snaga koalicije koju je vodio SAD u napadu na Irak.
Taj je događaj označio preokret u vanjskoj politici pokojnog sirijskog predsjednika Hafeza al-Asada, što je na svojevrsni način nagradio i bivši predsjednik George Bush koji je pozvao Siriju, dotada okorjelog neprijatelja Izraela, da sudjuluje na mirovnoj konfereciji u Madridu u listopadu 1991. godine.
Posljedica toga bili su prvi direktni pregovori između Sirije i Izraela.
Ti pregovori su propali na summitu u Ženevi održanom u ožujku 2000. između predsjednika Asada i Billa Clintona.
Povratak nepovjerenja između dvije zemlje ipak nije utjecao na njihovu suradnju, a Sirija je čak ponudila svoje usluge SAD-u u potrazi za informacijama o al-Qaidi nakon terorističkih napada u SAD-u u rujnu 2001. godine.
Ali točka gotovog prekida odnosa dosegnuta je prošle godine ratom u Iraku, kojem se Damask protivio, što je izazvalo bijes Washingtona koji je Siriju optužio da dopušta naoružanim skupinama da uđu u Irak i vode akcije protiv koalicijskih snaga, te da nisu prekinule svoje veze s libanonskim Hezbolahom i palestinskim islamistima Hamasa i Islamskog džihada.
Odnosi Damaska i Washingtona, ponekad prilično dobri, nikada nisu bili u potpunosti harmonični. Sirija se od 1979. nalazi na popisu država koje podržavaju terorizma, i ne dobiva američku pomoć.
Bivši američki veleposlanik u Damasku Theodor Karouf ipak smatra da "SAD ne namjerava otvoriti novu bojišnicu u Siriji".