Foto: Shutterstock
TREBA nam veća razina medijske pismenosti kod mladih koji nekritički koriste medije, viša razina građanske edukacije te kvalitetan građanski odgoj u školama, neke su od poruka koje su se mogle čuti s okruglog stola "Građanska kompetencija i politička pismenost u Hrvatskoj", a na kojem su predstavljeni poražavajući rezultati dvaju istraživanja koje je GOOD inicijativa provela tijekom ove godine na uzorku građana svih dobnih skupina te na maturantima hrvatskih srednjih škola.
Istraživanje znanja maturanata pokazalo je da iako je 85 posto ispitanika navelo kako se može zamisliti u prijateljskom odnosu s osobom druge rase, vjere ili nacije, tolerancija je značajno manja prema zaštiti prava manjina u javnom prostoru. Polovica sudionika smatra da se važna kulturna obilježja, kao što su jezik i pismo nacionalnih manjina, ne bi trebali koristiti u prostorijama državnih institucija.
Najmanje tolerancije prema homoseksualcima
Najmanje tolerancije primjećuje se u odnosu prema homoseksualnosti koju svaki drugi ispitanik smatra bolešću.
Iako su mladi većinom skloni sankcioniranju totalitarističkih simbola, 48,6 posto sudionika nije sigurno u činjenicu da je NDH bila fašistička tvorevina. Stavovi o medijima i političkim strankama pokazuju generalno nedemokratske stavove: gotovo 52 posto sklono je ukidanju nekih medija, a 72 posto se za ukidanje nekih političkih stranaka.
Najvažniji izvori informiranja maturantima su društvene mreže, vršnjaci, internetski portali i roditelji, dok je svakodnevna konzumacija "tradicionalnih" medija relativno slabo zastupljena.
Učenika zagrebačke V Gimnazije Hrvoja Kožića rezultati ni malo ne čude, a bojao se, kaže da će biti i gori. "Nedostaje nam političkog znanja dok se istovremeno u obrazovnim sustavu od nas traži da znamo politički ustroj Francuske 18. stoljeća", čudio se. Građanski odgoj, kaže, dobra je ideja koja ide u dobrom smjeru.
"Građanski je odgoj nametnut profesorima koji za to nisu kompetentni", tvrdio profesorica politike i gospodarstva Snježana Klarić. Postoji, kaže, struka koja to zna raditi - politolozi, i može kompetentno odgovoriti u sustavu, ako isti želi mladog čovjeka sa širokom političkom kulturom.
Nikola Baketa sa Fakulteta političkih znanosti pak tvrdi da nisu samo politolozi oni koji bi mogli predavati građanski odgoj. "U Austriji je taj predmet na visokoškolskim ustanovama kreiran tek po njegovu uvođenju u nastavu", kazao je.
Njegov kolega sa istog fakulteta Dragan Bagić, poručuje kako hitno treba redefinirati sustav srednjoškolskog obrazovanja i definirati ciljeve.
Povjerenje u političare je nisko
Da građanima nedostaje povjerenja i volje za sudjelovanje u političkim procesima pokazalo je i istraživanje provedeno na općoj populaciji punoljetnih osoba. Najvažnija građanska odgovornost za većinu ispitanika obuhvaća poštovanje zakona i pravila, nakon čega slijedi podmirivanje vlastitih dugovanja prema državi.
Participativna politička kultura nije naročito razvijena, a nisko je i političko povjerenje. Čak 80,2 posto ispitanih smatra da je većina političara u politici samo zbog osobne koristi.
Vrlo je visoka percepcija raširenosti korupcije u javnim službama: 62,8 posto ispitanika smatra da je puno ljudi dijelom koruptivnih aktivnosti, a tek nešto više od desetine ispitanika smatra da je korupcija u javnim službama prije slučajnost, nego pravilo. 25,9 posto ispitanih smatra da su zaposleni u javnim službama predani ili vrlo predani u služenju ljudima, dok većina smatra da im te predanosti manjka.
"Svim dobnim skupinama u Hrvatskoj treba građanska edukacija i medijska pismenost", ustvrdila je Vesna Roller (Vijeće za elektroničke medije).