Po riječima odvjetnika Zvonka Nogolice, koji s odvjetnikom Milivojem Žugićem zastupa hrvatske državljane koji su pokrenuli postupak, Sud je, odbacivši slovenske prigovore zbog dopustivosti pristupa, odlučio da to jest pitanje ljudskih prava te da se s njim može pristupiti Sudu i tražiti pravorijek za slovensko ponašanje u odnosu prema štedišama Ljubljanske banke.
Slovenska je strana, rekao je Nogolica za Hinu, tvrdila da pristup Sudu nije moguć iz više razloga, među kojima su navodili i da nisu iscrpljeni svi pravni putovi u zemlji, te da je riječi o pitanju sukcesije.
Upitan koji su daljnji postupci pred Europskim sudom za ljudska prava, Nogolica je kazao da u idućih šest mjeseci Sud mora odlučiti o meritumu slučaja, odnosno o tome jesu li slovenskim ponašanjem doista povrijeđena ljudska prava štediša Ljubljanske banke.
Na upit hoće li ta odluka utjecati i na zahtjeve ostalih štediša Ljubljanske banke, Nogolica je kazao kako je to znak Sloveniji da slučaj hitno pokuša riješiti u bilateralnim odnosima s Hrvatskom.
"Očekujem da će se zbog te odluke to pitanje vrlo brzo početi rješavati na međudržavnoj razini", kazao je Nogolica, dodavši da je odluka ujedno i znak drugim tražiteljima da imaju pravo pristupiti Europskom sudu za ljudska prava.
Odvjetnik Žugić ističe kako će taj postupak pokrenuti i pitanje odšteta za pretrpljene duševne boli zbog povrjeda vlasništva. Objašnjava da Sud štednju smatra vlasništvom, zbog čega se može pokrenuti i postupak za nanesene duševne boli zbog povrjeda vlasništva.
Postupke za naknade štete zbog pretrpljene duševne boli odvjetnici će početi čim Sud počne odlučivati o meritumu spora, zbog čega je, kaže Žugić, teško reći koliko će oštećeni štediše Ljubljanske banke ukupno potraživati od Slovenije. Osim povrata štednje, te moguće naknade za duševne boli, klijenti imaju pravo i na kamate.
Po Žugićevim riječima svi hrvatski štediše Ljubljanske banke, kojih ima oko 135 tisuća, ukupno potražuju oko 150 milijuna eura, bez kamata.
Dvoje Žugićevih branjenika, koji su podnijeli tužbu Europskom sudu za ljudska prava, na štednim su knjižicama imali po 35.000, odnosno 80.000 njemačkih maraka, dok je klijentica Zvonka Nogolice na nekoliko knjižica imala oko 40.000 maraka, 14.000 američkih dolara, 5600 švicarskih franaka, te ostale manje uloge u šilinzima i talijanskim lirama.
(Hina) xam yjn