OpenAI od ponedjeljka, 24. kolovoza, uvodi oglase u ChatGPT za korisnike u 31 europskoj državi. Deseci milijuna ljudi tako će po prvi put vidjeti reklame unutar razgovora s chatbotom, čime se oglašivački program tvrtke širi na ukupno 40 tržišta. Ovaj potez dolazi u trenutku dok regulatori još nemaju jasan stav o oglašavanju unutar AI sustava, piše Euronews.
Testiranje oglasa započelo je u veljači u Sjedinjenim Američkim Državama, a program je kasnije proširen na Kanadu, Australiju, Novi Zeland, Ujedinjeno Kraljevstvo, Meksiko, Brazil, Japan i Južnu Koreju. Oglasi će se prikazivati korisnicima besplatnog i Go paketa, dok će pretplatnici na Plus, Pro i Enterprise verzije i dalje koristiti chatbot bez reklama.
Iz tvrtke u priopćenju navode kako marketinškim timovima u Europi nude "novi način da dopru do ljudi dok oni aktivno istražuju, uspoređuju i donose odluke".
Pristup oglašavanju i zaštita podataka
OpenAI tvrdi da je njihov pristup oglašavanju utemeljen na zaštiti povjerenja korisnika. Iz tvrtke ističu da "razgovore drže privatnima od oglašivača i nikada ne prodaju podatke korisnika".
U priopćenju se dodaje: "Oglasi u ChatGPT-u uvijek su jasno označeni i odvojeni od odgovora chatbota, a oglašavanje ne utječe na odgovore koje ChatGPT daje". Takva objašnjenja dolaze nakon kritika koje prate program od same najave.
Američki senator Ed Markey još je u siječnju pisao direktoru OpenAI-ja Samu Altmanu i čelnicima šest drugih tehnoloških tvrtki. U pismu je upozorio na rizik iskorištavanja emocionalne povezanosti koju korisnici razvijaju s chatbotovima te je pitao kako OpenAI planira spriječiti ciljane oglase u osjetljivim razgovorima o zdravlju, mentalnom stanju ili politici.
Nakon što su se oglasi u veljači pojavili u SAD-u, dio korisnika koji plaćaju Go paket od 8 dolara (6.85 eura) mjesečno usprotivio se njihovom prikazivanju. Smatraju da bi plaćena usluga trebala biti u potpunosti bez oglasa, a ne da ih samo prikazuje u manjem broju. OpenAI korisnicima nudi mogućnost upravljanja personalizacijom oglasa, dok se za iskustvo bez reklama moraju odabrati skuplji paketi.
Uloga Akta o umjetnoj inteligenciji
Širenje oglašavanja u Europi pokreće pitanje koje je već adresirao EU-ov Akt o umjetnoj inteligenciji: gdje je granica između personaliziranog uvjeravanja i manipulacije? Akt zabranjuje AI sustave koji primjenjuju subliminalne ili manipulativne tehnike, kao i one koji iskorištavaju ljudske slabosti i time uzrokuju znatnu štetu.
Istraživači i udruge za zaštitu potrošača upozoravaju da konverzacijska umjetna inteligencija predstavlja poseban izazov za primjenu tog pravila. Oglas koji se pojavi unutar personaliziranog razgovora kojem korisnik vjeruje teže je prepoznati kao reklamu nego klasični banner ili sponzorirani rezultat pretrage, jer se stilski ne razlikuje od ostatka sadržaja.
Regulatori i sudovi još se nisu u praksi suočili s pitanjem oglašavanja u chatbotovima.
Borba oko statusa platforme
Pored Akta o umjetnoj inteligenciji, otvara se i regulatorno pitanje u sklopu Akta o digitalnim uslugama (DSA). Europska komisija, naime, razmatra mogućnost da funkciju pretraživanja unutar ChatGPT-a proglasi "vrlo velikom internetskom tražilicom". Taj se status dodjeljuje uslugama koje u Europskoj uniji imaju više od 45 milijuna korisnika mjesečno.
Glasnogovornik Komisije Thomas Regnier u srpnju je za Reuters izjavio da je takva klasifikacija svakako moguća i da bi se mogla dogoditi prije ili kasnije. Dobivanje statusa vrlo velike internetske tražilice za OpenAI bi značilo znatno strože obveze, uključujući godišnje procjene rizika, neovisne revizije, vođenje javnog registra oglasa i intenzivniju razmjenu podataka s regulatorima.