ONO što je danas Lika, sutra bi mogla postati Hrvatska. Ostaju samo stariji, slabije obrazovani, konzervativni ljudi koji biraju ili HDZ, ili ljude koji dolaze s političke desnice. Naime, Ličko-senjska županija je površinom najveća županija u Hrvatskoj, zauzima skoro deset posto ukupnog teritorija države, a u njoj ne živi ni 2 posto ukupnog stanovništva. Prijavljeno je oko 50 tisuća stanovnika, a gustoća naseljenosti je samo 190 stanovnika po kvadratnom kilometru i nepregledni dijelovi županije potpuno su pusti.
50 tisuća stanovnika, samo ih 14 tisuća radi, i to u javnom sektoru
Prema podacima koje smo mogli čuti tijekom predizborne kampanje, u toj županiji zaposleno je svega 14 tisuća ljudi, a daleko najveći broj njih radi u javnom sektoru. U Ličko-senjskoj županiji po posljednjem statističkom ljetopisu bilo je registrirano 2114 pravnih osoba, od toga ih je čak 885 otpadalo na javni sektor. Reklo bi se po tim podacima da svaka tvrtka u Lici zapošljava sedmero ljudi, no statistika kaže da je samo 1191 aktivna. Ostale postoje samo na papiru.
Osim što ima najmanje stanovnika, Ličko-senjska županija ima i najmanji prirodni prirast. Zapravo ga i nema, kao većina Hrvatske. U minusu je čak deset posto i nastavi li se taj trend, a s obzirom na to da ima jedno od najstarijih stanovništava u Hrvatskoj sigurno će se nastaviti, ostat će potpuno prazna. Odnosno, bit će sezonski naseljena.
Ostala im samo nada u turizam
Naime, na području županije ima 13.187 apartmana, soba i kamp-mjesta s više od 44 tisuće postelja. Po svakom stanovniku, dakle, postoji skoro jedan krevet za turiste. Prema statističkom ljetopisu, na tim je krevetima ostvareno čak 2,6 milijuna noćenja, odnosno u županiju je došlo 736 tisuća turista, od toga samo 38 tisuća domaćih. Upravo taj priljev u eurima, dolarima i jenima Liku održava na životu.
Unatoč ovakvom stanju i brojkama, posljednji izbori u Lici pokazali su kako se i dalje glasa za vlast. Iz Like se iseljava, no oni koji su ostali glasaju za stranku koja ih je i dovela u takvo stanje. Jedinu šansu da skinu HDZ imaju desne radikalne stranke, kojima je najvažnija rehabilitacija ustaškog pozdrava ili otpaci tog istog HDZ-a.
Karakaš: Ličani su skloni manipulacijama
"Kad sam bio klinac, bilo nas je u selu pedeset, a sad samo šestero, to vam sve govori. Što se tiče političke situacije, isto je kao u cijeloj Hrvatskoj, budućnost nam je poznata, a prošlost još uvijek nepoznata", kaže nam nagrađivani književnik i Ličanin Damir Karakaš. Iz svake njegove rečenice jasno je koliko je razočaran u politiku i političare. Već dugo ovaj 51-godišnjak naglašava kako nema šanse da neka druga politička opcija pobijedi HDZ, a u jednom intervjuu rekao je i da su Ličani zapravo podložni manipulaciji. U njegovim riječima gotovo uopće nema optimizma.
"Sela su potpuno uništena. Plaćali su nam litru mlijeka kunu i dvadeset lipa pa smo prodali zadnju kravu u selu, a u gradićima ako nisi u partiji, ne možeš dobiti posao. Ako i kritiziraš, kao da si dirnuo u osinje gnijezdo", rezimira Karakaš za Index dodajući na kraju kako ipak "pola Like" nije izašlo na izbore. Ovaj cijenjeni književnik naglašava da se ljudima zapravo gadi politika.
Kad čujem riječ politika, kao da sam ugazio u govno
"Gade im se i ti političari kojima je na prvom mjestu njihovo dupe. I meni se gadi politika, kad čujem tu riječ, kao da sam ugazio u govno", kaže Karakaš na kraju.
Anđelina Svirčić Gotovac s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, čije je područje rada urbana i ruralna sociologija, u razgovoru za Index naglašava kako se demografski problemi Like već odavno mogu plasirati na općoj razini i na cijelu Hrvatsku. Napominje da već nekoliko desetljeća stručnjaci različitih profila upozoravaju na vrlo loše i negativne demografske trendove na našem prostoru, pogotovo onom koji zovemo srednji i mali gradovi koji su i najugroženiji, a u koji spada i Lička županija, odnosno grad Gospić.
Svirčić Gotovac: Ruralnost i konzervatizam jače su izraženi i lakše vidljivi u Lici
Pitamo je može li reći da je Lika danas ono što očekuje Hrvatsku sutra, odnosno da ostaju samo stariji, slabiji obrazovani, konzervativni ljudi koji na kraju biraju ljude koji dolaze s političke desnice.
"Lički je prostor već više desetljeća, odnosno od kraja 19. stoljeća vrlo nepovoljno demografsko područje prvenstveno zbog kontinuiranog iseljavanja i zadnja dva desetljeća se te pokazatelje može zbog Domovinskog rata i nekih drugih uzroka i dodatno pratiti. No ne možemo značajno Liku dijeliti od drugih sličnih županija koje imaju većinsko ruralno i mješovito (poljoprivredno s industrijskim sektorom) stanovništvo jer ono dijeli slične karakteristike i u slavonskim i nekim dalmatinskim županijama. Liku i Gospić, međutim, obilježava nepostojanje većeg urbanog središta koje bi bilo potencijal za različitije tipove djelatnosti i heterogeniju urbanu kulturu. Stoga obilježja ruralnosti i konzervativnosti ovdje mogu biti jače izražena i lakše vidljiva", pojašnjava nam ova sociologinja dodajući da Lika ima i manju stopu nezaposlenosti u zemlji nego, primjerice, Šibenska, Splitska, Virovitička ili Vukovarska županija, tako da se može reći i da na ovom prostoru postoji određeno zadovoljstvo postojećim stanjem i nesklonost promjenama.
"S obzirom na spomenute gotovo stogodišnje nestalne promjene i migraciju, zadnja dva desetljeća obilježava stalnost i stabilnost bez obzira na negativan prirodni prirast. Uostalom, Hrvatska je među najstarijim EU zemljama i demografsko starenje i procesi depopulacije i senilizacije su značajni na ukupnom području zemlje tako da se može reći da će odrediti razvoj zemlje u skoroj budućnosti i da će ga usporiti ili ostaviti na stagnaciji", kaže Svirčić Gotovac upozoravajući kako će to voditi sociokulturnim značajkama koje se mogu gledati u pravcu konzervativizma i retradicionalizma.
"No to je također opće obilježje i zemalja Europske unije koje se bore i s tim društvenim promjenama. Generalno Hrvatska nije iznimka i pojedini slučaj uvijek treba gledati u širem kontekstu širih socioprostornih promjena", kaže na kraju Svirčić Gotovac.