Podijeljenost pokazuje nevoljkost mnogih zemalja da pitanje pošalju pred ICJ, mada bi eventualno mišljenje Suda sa sjedištem u Den Haagu o problemu izraelskog zida bilo neobvezujuće.
Sjedinjene Države i Izrael su se snažno suprotstavile rezoluciji tvrdeći da će ona politizirati Sud i potkopati napore za postizanjem mira na Bliskom istoku.
Skoro sve zemlje protive se gradnji zida koji zadire u palestinski teritorij, ali mnoge nisu podržale rezoluciju.
Europska unija i skoro sve europske zemlje bile su suzdržane smatrajući da je slanje problema zida pred ICJ pravno upitno i da može naštetiti mirovnom procesu i političkom dijalogu na Bliskom istoku.
Hrvatska je također bila suzdržana u glasovanju svrstavši se uz Europsku uniju.
Arapske zemlje, koje su podržale rezoluciju što su je predložili Palestinci, drže da je to jedini način da se zaustavi gradnja zida, kojim, kako tvrde Palestinci, Izrael otima njihovu zemlju i praktički zacrtava buduće granice njihove države.
Izrael tvrdi da je zid, koji je prošle godine počeo graditi na Zapadnoj obali, samo obrambena mjera zaštite od terorističkih napada palestinskih militantnih organizacija.
Arapske zemlje su zatražile izvanrednu sjednicu Opće skupštine nakon što je glavni tajnik UN-a Kofi Annan izvijestio 28. studenoga da zid šteti Palestincima rekavši da Izrael ima pravo štititi sigurnost svojih građana, ali ne suprotno međunarodnom pravu.
"Zid je lažni izgovor upotrijebljen kao opravdanje za koloniziranje naše zemlje i uspostavu naselja", rekao je palestinski promatrač pri UN-u Nasser al-Kidwa.
Izraelski veleposlanik pri UN-u Dan Gillerman svalio je na palestinskog predsjednika Yassera Arafata krivnju za zid, koji naziva sigurnosnom ogradom.
"Njegov terorizam ju je začeo i učinio njezinu gradnju neizbježnom", rekao je Gillerman nazvavši glasovanje moralnom pobjedom jer je više od polovice članica UN-a bilo suzdržano.
Gillermana je kazao da je cijeli demokratski svijet među onima koji su glasovali protiv ili bili suzdržani dok je među onima za rezoluciju bila većina diktatura u svijetu.
ICJ nije obvezan dati svoje mišljenje o zidu. Taj sud, uspostavljen kako bi rješavao pravne sporove između država, daje i savjetodavna mišljenja odluči li da problemi spadaju pod njegovu nadležnost.
Eventualno mišljenje ICJ-a dodalo bi, međutim, diplomatski pritisak na Izrael.
Rezolucija Opće skupštine kaže da izraelski zid krši granicu primirja uspostavljenu 1949. i "anektira velika područja teritorija" te traži mišljenje ICJ-a o pravnim konzekvencama gradnje zida.
(Hina) sl rt