TREBINJSKI gradonačelnik Božidar Vučurević izjavljuje kako nije zapovijedao vojnim jedinicama, da nije bio naoružan nikakvim topovima, niti je raspolagao bilo kakvom artiljerijom da bi mogao granatirati Dubrovnik, prenose srpski mediji.
"Ja sam se bavio civilnim poslovima na koje sam jako ponosan", rekao je Vučurević protiv kojeg je Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podiglo optužnicu zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i razaranja Dubrovnika između 1991. i 1995. godine.
Vučerevića, koji je bio ratni gradonačelnik Trebinja, optužnica tereti da je kao predsjednik Skupštine općine Trebinje, predsjednik Srpske autonomne oblasti Hercegovine, predsjednik kriznog štaba i ratnog štaba općine Trebinje te predsjednik ratnog predsjedništva općine Trebinje, protjerivanjem hrvatskog stanovništva i pripajanjem dijelova hrvatskog teritorija, planirao, poticao, naložio i na drugi način pomogao u provođenju ideje tzv. velike Srbije.
Surađivao i sa Karadžićem
Isto tako tereti ga se da je tu ideju potpomagao djelujući individualno te u suradnji sa Radovanom Karadžićem, objavilo je Državno odvjetništvo na svojim internetskim stranicama.
Nadalje, optužnica ga tereti da je u rujnu 1991. godine na području općine Trebinje naredio mobilizaciju teritorijalne obrane i formiranje jedinica specijalne policije kojima je popunjavao jedinice JNA i koje su 1. listopada 1991. sa područja Hercegovine i Crne Gore napale Republiku Hrvatsku i do 26. listopada 1991. privremeno okupirale područje od Prevlake do Stona.
Iste snage grad Dubrovnik držale su u potpunoj blokadi te su napadima postupale protivno odredbama međunarodnih Konvencija, odnosno namjerno i bezobzirno granatirali civilne objekte i spomenike kulture pri čemu je poginuo 91 civil, a 200 civila je ranjeno dok su u okupiranim mjestima uništavali, palili i pljačkali gospodarske objekte i imovinu civila a zatečene ljude vodili u logore Morinje i Bileća.
I nakon povlačenja JNA nastavio granatirati Dubrovnik
Bezobzirnim granatiranjem Dubrovnika, njegove snage nanijele su ogromnu štetu spomenicima kulture unutar zidina te jezgri Starog grada, koja predstavlja spomenik nulte kategorije i pod zaštitom je UNESCO-a.
Tereti ga se kako je i nakon povlačenja JNA s okupiranog područja, nakon 26. listopada 1992. naredio da se nastavi daljnje granatiranje Dubrovnika te granatiranje gospodarskih i civilnih objekata sve do 29. listopada 1995. pri čemu je ubijeno sedmero civila a jedanaestero ih je teško ranjeno te je nanesena materijalna šteta.
Istražni sudac Okružnog suda u Dubrovniku odredio je pritvor 72-godišnjem Vučereviću te je za njim raspisana i tjeralica.
B.V.
Foto: AFP