NAKON osam mjeseci čekanja da uopće dobije termin, pacijentica koja se pokušava naručiti na pretragu u KBC-u Split napokon je službeno stavljena na listu čekanja. No, termin koji je dobila zakazan je tek za lipanj 2028. godine. To znači da će magnetsku rezonancu sakroilijakalnih zglobova čekati još godinu i sedam mjeseci.

Riječ je o pretrazi koja je dio dijagnostičke obrade potrebne za potvrdu dijagnoze upalne reumatske bolesti. Tako će pacijentica, nakon osam mjeseci čekanja da uopće dobije termin, na samu pretragu morati čekati još gotovo dvije godine, i to kako bi liječnici mogli utvrditi od čega boluje.

"Imam zdravstveno osiguranje, a kao da ga nemam"

Index je o ovom slučaju pisao još u travnju, nakon što nam se čitateljica javila s odgovorom koji je dobila od KBC-a Split, a kojim joj je bolnica odbila dati termin za potrebnu pretragu. Tada nam je rekla da ne može čekati ne znajući koliko bi to čekanje uopće moglo potrajati, zbog čega je odlučila magnetsku rezonancu obaviti privatno. U poliklinici Medikol termin je dobila u svega nekoliko dana.

"Ovo nije bila jedina pretraga koju sam morala obaviti kako bi mi se potvrdila dijagnoza i utvrdilo koji oblik reumatske bolesti imam. Nažalost, velik dio pretraga morala sam, a neke još uvijek moram, obavljati privatno jer su liste čekanja u javnom zdravstvu preduge. Imam zdravstveno osiguranje, a kao da ga nemam.

U mom slučaju nije bilo važno samo obaviti pretrage i dobiti dijagnozu. Bilo je važno učiniti to što prije kako bih što prije mogla dobiti terapiju i kako bi ona počela djelovati. Nisam mogla čekati dvije godine u bolovima, ne znajući hoću li se ujutro moći ustati iz kreveta.

Kada sam prije nekoliko dana e-mailom dobila narudžbenicu, pogledala sam datum termina i vidjela lipanj. Prvo sam se iznenadila i pomislila da to i nije tako daleko. Onda sam shvatila da se radi o lipnju 2028. godine. Žalosno je da nam termin unutar pola godine danas zvuči kao brzo čekanje i da nas takvi rokovi čak i vesele", kazala nam je čitateljica.

Dodala je kako zahtjev za termin nije povukla jer joj zbog praćenja kronične reumatske bolesti trebaju redovite kontrole koje će s vremenom zahtijevati i nove snimke kako bi se vidjelo je li bolest uznapredovala. 

Pitali smo Ministarstvo koliko bolnica vodi dvije liste čekanja

Za Index su u travnju iz KBC-a Split ovakav način naručivanja i duge liste čekanja opravdali velikim priljevom pacijenata iz cijele Dalmacije te ograničenim kadrovskim i tehničkim kapacitetima. Tada su naveli i da je njihova radiološka aparatura najopterećenija u državi, a da prednost pri naručivanju imaju onkološki pacijenti, djeca, transplantirani pacijenti i oni koji čekaju biološku terapiju, dok se svi ostali naručuju na redovnu listu čekanja.

KBC Split ponovno smo upitali koliko pacijenata čeka na MR SI zglobova, koliko ih još nije ni dobilo termin te zašto pacijenti mjesecima čekaju da uopće budu stavljeni na službenu listu čekanja. Zatražili smo i objašnjenje kako je moguće da bolnica ima dvije liste čekanja. Odgovore do objave ovog teksta nismo dobili.

Liste čekanja jedan su od dugogodišnjih problema hrvatskog zdravstva, a njihovo skraćivanje godinama je među prioritetima zdravstvene politike. Ministarstvo zdravstva od bolnica je tražilo da poduzmu mjere za njihovo smanjenje, a ministrica Irena Hrstić u više je navrata isticala pozitivne pomake. U travnju 2025. izjavila je da je prosječno čekanje na dijagnostičke pretrage smanjeno s 270 na 130 dana.

No, slučaj pacijentice iz Splita pokazuje koliko službeni podaci mogu odstupati od stvarnog iskustva pacijenata. Ako netko mjesecima čeka da uopće dobije termin, a tek se nakon toga upisuje na službenu listu čekanja, to vrijeme ne ulazi u statistiku. Lista tako može izgledati kraće, iako pacijenti ne dolaze brže do potrebne zdravstvene usluge.

Ministarstvo zdravstva pitali smo imaju li saznanja o tome u koliko bolnica postoje takve dvije liste čekanja, za koje se pretrage primjenjuje ovakav način naručivanja te odražavaju li službeni podaci stvarno vrijeme koje pacijenti provedu čekajući na pregled. Odgovore do objave ovog teksta nismo dobili.

Karačić Zanetti: Sustav ne funkcionira

Jasna Karačić Zanetti iz Udruge za zaštitu prava pacijenata za Index je kazala kako je pacijentici u ovom slučaju zapravo onemogućena zdravstvena zaštita te da se ovakav način naručivanja uopće ne može nazvati listom čekanja.

"To je zapravo sramotno nazivati listom čekanja. Sve više izlazi na vidjelo da te liste nisu realne. Nisu ni realne ni točne, nisu koordinirane i ono što piše na stranicama HZZO-a često nema veze sa stvarnim stanjem u ustanovama.

Činjenica je da nema pretrage na koju nećete dugo čekati, odnosno da ćete je dobiti ne onda kada vam je potrebna, nego u mnogo kasnijem terminu. Ovaj slučaj potvrđuje da izjave ministrice nemaju uporište u stvarnom stanju. Liste čekanja ne prikazuju stvarnu situaciju.

Mnogo je toga što bi ministrica trebala razjasniti. Što je zapravo lista čekanja, kako funkcionira, kako se formira i kako se njome upravlja? Imamo, primjerice, problem da se svi pacijenti naručuju u isto vrijeme, u osam sati ujutro, umjesto da svatko dobije svoj termin. Sve to pokazuje da sustav ne funkcionira i da je potrebno sagledati cjelokupnu problematiku lista čekanja", mišljenja je Karačić Zanetti.

Pitali smo je što pacijenti mogu učiniti kada se nađu u ovakvoj situaciji, odnosno kada zbog dugih lista čekanja ne mogu pravodobno dobiti zdravstvenu uslugu koja im je potrebna.

"Pacijent u ovakvom slučaju može otići privatno i zatražiti refundaciju troškova od HZZO-a ako mu pretraga nije mogla biti osigurana u medicinski opravdanom roku. Međutim, tu postoji jedna ključna prepreka: Hrvatska nema definiran medicinski opravdani rok.

Primjerice, ako ultrazvučni pregled ne možete dobiti u roku od tri mjeseca, trebali biste imati pravo otići na privatni pregled i zatražiti povrat troškova. Važno je da ti rokovi budu jasno određeni, a ne da se sve prepušta neodređenom pojmu medicinski opravdanog roka."

Kako do povrata novca za privatne pretrage?

Pacijenti koji zbog dugog čekanja pretragu obave privatno mogu od HZZO-a zatražiti povrat troškova. No to ne znači da će im novac automatski biti vraćen. HZZO svaki zahtjev razmatra zasebno, a pritom je problematično što propisima nije jasno određen medicinski opravdan rok čekanja za pojedine preglede i dijagnostičke pretrage. Drugim riječima, ne postoji jedinstven rok nakon kojeg pacijent može računati na povrat novca, nego o opravdanosti zahtjeva odlučuje HZZO od slučaja do slučaja.

Ako se odluče na privatnu pretragu, pacijentima se preporučuje da prije toga imaju važeću uputnicu, medicinsku dokumentaciju i dokaz o tome kada im je javna ustanova ponudila termin. Korisno je imati i pisanu preporuku liječnika o tome koliko je hitno potrebno obaviti pretragu.

Nakon obavljene usluge potrebno je sačuvati račun, dokaz o plaćanju i nalaz te u područnom uredu HZZO-a podnijeti pisani zahtjev za povrat troškova. O zahtjevu odlučuje HZZO, uz procjenu medicinske opravdanosti i okolnosti konkretnog slučaja. Ako zahtjev bude odbijen, pacijent ima mogućnost koristiti pravni lijek naveden u odluci HZZO-a.

Slučaj iz splitske bolnice još je jedan pokazatelj da se iza službenih brojki o listama čekanja kriju pacijenti koji na potrebnu dijagnostiku čekaju godinama. Dok se govori o njihovom smanjivanju, ostaje pitanje koliko je sustav doista dostupan onima kojima je zdravstvena skrb potrebna.