FOTO Otkriven "vražji cvijet" s tri roga. Preživljava bez fotosinteze

Foto: Phytokeys

Većina biljaka životnu energiju dobiva od Sunca, no čini se da je maleni cvijet iz sjenovitih dijelova tajlandske šume iznimka od tog pravila. Biljka gotovo crnog cvijeta, iz kojeg izrastaju tri izdanka nalik rogovima, preživljava bez sunčeve svjetlosti, a znanstvenici su joj dali ime koje odgovara njezinu izgledu - Thismia daemona, ili "vražji cvijet", piše Science Alert.

Život bez fotosinteze

Vražji izgled nije jedina neobičnost ove biljke. Ona nema klorofil, zeleni pigment pomoću kojeg većina biljaka upija svjetlosnu energiju i fotosintezom stvara hranu. T. daemona ne može koristiti sunčevu svjetlost za dobivanje energije. Umjesto toga, ugljik i ostale hranjive tvari crpi iz gljiva koje žive u tlu.

Znanstvenici takav način života nazivaju mikoheterotrofija. Biljka se spaja na podzemnu mrežu gljiva, što joj omogućuje opstanak na mračnom šumskom tlu. Veći dio životnog ciklusa provodi skrivena ispod otpalog lišća, a iznad površine se pojavljuje samo kratko, tijekom cvatnje i donošenja ploda.

A. Podzemni dio s dlakavim korijenjem; B. nadzemni izdanci s cvjetovima; C. pogled odozgo na kupolastu strukturu cvijeta s nepravilnom papiloznom površinom; D. bočni pogled na cvijet s vanjskim režnjem; E. uzdužni presjek cvjetne cijevi koji prikazuje unutarnju površinu, tri prašnika, stupić tučka i vratove tučka; F. epidermalne stanice poprečne prečke; G. vanjski pogled na prašnike; H. stupić i vratovi tučka. Foto: PhytoKeys

Otkriće na neočekivanoj lokaciji

Istraživači sa sveučilišta Chulalongkorn i Prince of Songkla otkrili su vrstu u svibnju 2025. u Nacionalnom parku Thong Pha Phum u zapadnom Tajlandu. Primjerci su rasli među otpalim lišćem i bambusom na nadmorskoj visini između 930 i 970 metara. Ova lokacija iznenadila je znanstvenike, jer se vrste iz roda Thismia obično nalaze u vlažnim prašumama na nižim visinama.

"Pronalazak vrste Thismia daemona bio je doista veliko iznenađenje", rekao je botaničar Sahut Chantanaorrapint sa Sveučilišta Prince of Songkla. Otkriće u sezonskoj planinskoj šumi na gotovo 1000 metara visine upućuje na to da ove biljke možda podnose širi raspon okolišnih uvjeta nego što se dosad smatralo.

Izgled i klasifikacija

Zajedno s cvijetom, T. daemona može dosegnuti visinu od oko 12,5 centimetara. Ima dlakavo, blijedosmeđe korijenje koje podsjeća na komadiće koralja. Gotovo crni cvijet ima mesnate crvenkasto-narančaste dijelove, prozirne plave prašnike i tri tanka "roga" koja se uzdižu iznad kupolaste strukture.

Chantanaorrapint objašnjava da ime odražava "skriven, podzemni i tajanstveni način života" biljke, kao i njezinu "đavolsku esenciju". Nova vrsta pripada rodu Thismia, skupini biljaka poznatih i kao "vilinske svjetiljke", koja obuhvaća oko 120 priznatih vrsta.

Kako bi potvrdili da je riječ o novoj vrsti, istraživači su ispitali njezine fizičke karakteristike mikroskopijom i fotografijom visoke rezolucije te su analizirali pet regija njezine nuklearne i mitohondrijske DNA. Usporedba je pokazala da joj je najbliži srodnik Thismia betung-kerihunensis s Bornea.

Značaj i ugroženost

Otkriće je važno jer T. daemona pripada manjoj skupini Geomitra, koja je dosad bila zabilježena samo na Malajskom poluotoku, Borneu i Sumatri. Nalaz u zapadnom Tajlandu proširuje poznato stanište te skupine prema sjeveru i povećava broj poznatih vrsta roda Thismia u Tajlandu s 15 na 16. Međutim, otkriće je odmah potaknulo i zabrinutost za opstanak vrste.

Poznata je samo jedna populacija s manje od 50 jedinki, koje rastu na području manjem od 0,05 četvornih kilometara. Iako se lokacija nalazi unutar zaštićenog nacionalnog parka, redovito je posjećuju turisti koji bi mogli slučajno stati na biljke ili poremetiti tlo o kojem ovise i one i gljive s kojima žive. Istraživači su stoga predložili da se vrsta privremeno procijeni kao krajnje ugrožena prema kriterijima Međunarodnog saveza za očuvanje prirode (IUCN).

Riječ je o preliminarnoj procjeni, a ne o službenom uvrštenju na Crveni popis. "Ako lokalno stanovništvo potaknemo da se ponosi svojom prirodnom baštinom, nećemo samo zaštititi mikrostanište, nego ćemo podržati i održivi ekoturizam koji vodi sama zajednica", poručio je Chantanaorrapint. Vražji cvijet pokazuje da čak i zaštićena i posjećena područja mogu skrivati vrste nepoznate znanosti. Studija o otkriću objavljena je u časopisu PhytoKeys.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.