Istraživači su u ovom istraživanju kombinirali faktore iz okoline s tjelesnim faktorima. Sve više stručnjaka vjeruje da većinu duševnih bolesti i druge složene bolesti uzrokuje interakcija gena i utjecaja iz okoline.
"Stresni događaji često dolaze u nizu", upozorava Terrie Moffitt s Kings Collegea u Londonu. "U studiji nismo pisali o genu kao uzročniku bolesti. Mi vjerujemo da gen utječe na to hoće li osoba biti otporna na negativan psihološki utjecaj neizbježnih stresnih situacija u životu."
Znanstvenici su ispitivali povezanost stresnih događaja, napadaja depresije i gena koji upravlja prijenosom serotonina, 5-HTT.
Gen je uključen u preradu serotonina u mozgu. Serotonin je neuroprijenosnik koji prenosi poruke između nervnih stanica i utječe na raspoloženje. Gen 5-HTT može se pojaviti u dvije verzije, kraćoj i dužoj, a ljudi nasljeđuju po jednu kopiju gena od svakog roditelja.
Iako se ne zna točno kakva je uloga gena u sprječavanju depresije, ova je studija pokazala da su osobe s kraćom verzijom gena podložnije stresu od ostalih. Znanstvenici su otkrili da se 17 posto ljudi rađa s dvije kratke verzije gena, dok više od 31 posto ljudi ima dvije zaštitne duge kopije gena.
Većina ljudi, 51 posto, ima jednu kopiju gena osjetljivu na stres i drugu koja ih štiti od njega. Više od trećine ispitanika s barem jednom kratkom kopijom gena, patilo je od depresije nakon stresnih događaja. Među onima s dvije kratke kopije gena, od depresije je patilo 43 posto ispitanika.
Za usporedbu, samo 17 posto ljudi s dvije duže kopije gena iskusilo je depresiju nakon stresnog događaja.
Znanstvenici depresiju definiraju kao razdoblje koje traje najmanje dva tjedna, a u kojemu je osoba neprestano tužna i potištena. Kao stresni događaji navode se nezaposlenost, financijske teškoće, bolesti, zlostavljanje, prekid veze i gubitak doma.
Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Science.
WHO procjenjuje da od depresije pati 121 milijun ljudi u svijetu, a navodi se i kao četvrti uzročnik bolesti.