Otkriveno kako krokodili prelaze oceane: Kao surferi na morskim strujama



DOSAD je kretanje velikih morskih krokodila s jednog pacifičkog otoka na drugi bilo obavijeno velom tajne. Znanstvenici iz Australije uspjeli su pak potvrditi kako ti divovski gmazovi zaista uspijevaju prelaziti oceane – kao surferi na morskim strujama.
Morski krokodili, najveći i najagresivniji pripadnici svoje vrste, mogu narasti i do sedam metara, težiti tonu i zna se dogoditi da napadaju čamce i morske pse. Nastanjuju se u Indiji, jugoistočnoj Aziji, sjevernoj Australiji i brojnim otocima između. Većinu vremena provode u slanoj vodi, ali moraju se vraćati u rijeke i na obale kako bi polegli jaja i prehranili se.

Od legendi do činjenica

Postojale su brojne anegdote, legende o krokodilima viđenim na pučini, ali nitko nije previše vjerovao tim pričama. Znanstvenici iz Australije uspjeli su pak potvrditi da morski krokodili zaista mogu putovati oceanima, navodi LiveScience. Budući da su relativno loši plivači, ne mogu preplivavati velike udaljenosti, ali mogu preživjeti dugo bez vode i hrane pa stoga jednostavno uhvate struju i puste da ih odnese.

Tim znanstvenika, s kojima je radio i pokojni "lovac na krokodile" Steve Irwin, označio je 27 odraslih morskih krokodila sonarnim odašiljačima i na 60 kilometara dugom odjeljku rijeke Kennedy u sjeveroistočnoj Australiji postavio 20 stanica za osluškivanje.

Otkrili su da krokodili uvijek počinju svoja duža putovanja o roku od sat vremena nakon promjene plime, što im omogućuje da se kreću s povlačenjem vode. Kad bi se struja okrenula protiv njih, jednostavno bi izašli na obalu ili potonuli na dno. Originalna ideja bila je pratiti teritorijalne navike krokodila, ali otkriće je otišlo dalje.

Lukave taktike

Nakon što su otkrili kako se krokodili kreću rijekama, znanstvenici su ponovno analizirali arhivske podatke o nekolicini obilježenih krokodila čije se kretanje oceanima pratilo satelitima. Shvatili su da ti krokodili koriste vrlo slične taktike kao kad se kreću u rijekama. Jedan je krokodil tako u 25 dana prešao 600 kilometara oceana, krenuvši na put u pravo vrijeme da uhvati sezonsku morsku struju.

Drugi krokodil prešao je 410 kilometara u samo 20 dana, i to kroz tjesnac Torres u Australiji, poznat po iznimno jakim strujama. Kad je struja krenula protiv njega, krokodil je jednostavno pronašao malu uvalu i pričekao četiri dana dok se struja nije promijenila.

Ovo otkriće moglo bi objasniti zašto se morski krokodili nisu razdijelili u veći broj različitih vrsta, budući da nastanjuju iznimno veliko područje s iznimno izoliranim staništima. Čini se da postoji redovna izmjena genetskog materijala između morskih krokodila s različitih otoka, a jedina tajna koja preostaje je zašto krokodili točno migriraju.

Pročitajte više