BLIZU vrha kostarikanskog vulkana Poas nalazi se jedno od najkiselijih jezera na Zemlji. Ima prekrasnu svijetloplavu boju, no puno je otrovnih metala. Dodatno, u Laguni Caliente temperature variraju između 38 i 90 stupnjeva Celzijevih, tako da se uistinu radi o nevjerojatno negostoljubivom okolišu.
No čak i ovdje žive mikrobi. Iako u ovome jezeru nema velike biološke raznolikosti, život je tu ipak opstao i prilagodio se teškim uvjetima, piše CNN.
“Naše otkriće pokazuje da život na Zemlji postoji u najekstremnijim okruženjima. Teško je zamisliti negostoljubivije mjesto za boravak živih bića od ultra-kiselog vulkanskog jezera s čestim erupcijama”, rekao je biolog i astrofizičar Justin Wang sa Sveučilišta Colorado Boulder.
Ovo izvanzemaljsko okruženje pokazuje da je na Marsu prije nekoliko milijardi godina mogao postojati život.
Priča o dva jezera
Dva kraterska jezera koja se nalaze u blizini vrha vulkana ne mogu se više razlikovati jedno od drugog. U neaktivnom krateru nalazi se jezero Botos koje je okruženo tropskom vegetacijom, a u aktivnom je Laguna Caliente, koja sadrži tekući sumpor i željezo. Plinovi iz ovog jezera stvaraju kiselu kišu i kiselu maglu, koje uništavaju obližnje ekosustave te iritiraju oči i pluća znatiželjnih znanstvenika.
Istraživači su proveli aktivna terenska istraživanja na jezeru 2013., 2017. i 2019. godine. Wang i njegovi suradnici pješačili su do vulkana u studenom 2019., kada su dijelovi jezera ključali, a vulkanski otvori su ispuštali vruće sumporne plinove.
Život na rubu
Stručnjaci su 2013. godine ustanovili da u jezeru živi bakterija Acidiphilium. Ovaj mikrob ima više gena koji mu omogućuju da se prilagodi preživljavanju u različitim okruženjima.
Znanstvenici su se vratili 2017., a u međuvremenu je došlo do nekoliko erupcija. Nakon što su prikupili dodatne uzorke shvatili su da među bakterijama u jezeru ima više biološke raznolikosti nego što se očekivalo. Osim toga, sekvenciranje DNK otkrilo je da je bakterija Acidiphilium razvila načine za pretvorbu elemenata poput sumpora, željeza i arsena u energiju potrebnu za preživljavanje.
Potraga za životom na Marsu
Genetske prilagodbe koje su otkrili Wang i njegovi kolege pokazuju da je život mogao preživjeti u hidrotermalnim okruženjima na drevnom Marsu. Hidrotermalni sustavi osiguravaju toplinu, vodu i energiju - sve što je potrebno za nastanak i razvoj života.
Dok su se prijašnja istraživanja Marsa koncentrirala na drevne izvore vode, znanstvenici smatraju da su topli izvori zapravo ključna meta u potrazi za izvanzemaljskim životom.
"Ova mjesta nije teško pronaći budući da je rani Mars bio jako vulkanski aktivan i imao obilje vode blizu površine", rekao je geolog Brian Hynek sa Sveučilišta Colorado Boulder.
"Moramo promijeniti način na koji razmišljamo o životu na drugim planetima"
Wang upozorava da znanstvenici ne bi trebali biti previše "usredotočeni na Zemlju" pri potrazi života na Marsu. Život na Zemlji obično nastaje u prisutnosti vode, no tog elementa na Crvenom planetu nije u povijesti bilo u neograničenim količinama niti u tako kontinuiranom periodu.
"Mislim da moramo promijeniti način na koji razmišljamo o životu na drugim planetima. Moramo uzeti u obzir jedinstvenu geološku povijest naših izvanzemaljskih okruženja i staviti to u kontekst s onim što imamo ovdje na Zemlji. Ako su rijeke na Marsu bile nestabilne dok su topli izvori bili uobičajeni, onda je možda život najvjerojatnije postojao u hidrotermalnim okruženjima", kazao je Wang.
"Rub kratera Jezero, gdje se sada nalazi rover Perseverance, je vjerojatno u prošlosti bio hidrotermalno aktivan zbog udarca nakon kojeg je krater i nastao. Tako da me zanima što će tamo rover sve pronaći“, rekao je Wang.
Istraživanje naziva Microbial Survival in an Extreme Martian Analog Ecosystem: Poás Volcano, Costa Rica objavljeno je u časopisu Frontiers in Astronomy and Space Science.