U HRVATSKOJ djeluje čak 29 različitih komora, paradržavnih organizacija koje svima koji se žele baviti raznim profesijama, od liječničke preko arhitektonske do fizioterapeutske ili psihološke, određuju što i kako moraju činiti, a često i po kojoj cijeni smiju raditi. Bez plaćanja upisnine i članarine ne može se zakonito raditi niz poslova. Na koncu, tvrtke su obavezne plaćati članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori, a obrtnici obrtničkoj bez obzira na to imaju li od njih ikakve koristi. Uplatnice stižu svakoga mjeseca i jao onome tko ne plati na vrijeme.
>> Harač komora: Članarina obavezna, a plaće šefova idu do 450.000 kuna godišnje
Radila 20 godina pa se morala učlaniti u komoru
No pojavili su se ljudi koji su odlučili da im je dosta komorskog terora te zahtijevaju da članstvo u komorama bude dobrovoljno i da oni koji ocijene da imaju koristi od njih sami odluče hoće li im plaćati članarinu, a da sve ostale jednostavno ostave na miru.
"Od 1989. godine radim kao fizioterapeut. Komora je osnovana 2009., ravno 20 godina kasnije, i sada me prisiljavaju na članstvo. To je potpuno besmisleno", rekla je za Index Draženka Šarić Šimić.
Ova fizioterapeutkinja već godinama ratuje s Hrvatskom komorom fizioterapeuta, što ju je koštalo i živaca i novca. Zbog pisma upućenog članovima skupštine komore i povjerenstvu za etiku završila je na disciplinskom sudu. Draženka Šarić Šimić jedna je od članica inicijative Psihološko proljeće koja okuplja ljude site komora, njihovih pravila i onemogućavanja ljudi da se slobodno bave svojim poslom za koji su školovani. Inicijativu je osnovalo nekoliko nezadovoljnih članova Psihološke komore.
>> Građanska inicijativa: Šefica hrvatskih fizioterapeuta ima plaću od 19.000 kuna
Željeli joj oduzeti pravo na rad
"Tražili su najtežu kaznu, što bi bilo izbacivanje iz komore i oduzimanje licence bez koje ne smijem raditi, ali kažnjena sam samo opomenom. Moj grijeh je bio što sam bez dozvole komore poslala pismo članovima komore u kojem sam upozoravala na nezakonitosti i nepoštivanje sudskih presuda. Osim opomene, morala sam platiti i troškove postupka protiv mene koje su izračunali na ravno 19.132 kune", rekla nam je Draženka Šarić Šimić.
Gotovo 20 tisuća kuna koštao ju je taj e-mail zbog kojeg se i danas nateže s komorom. Da bi jednog dana došla na redovni sud, na kojem možda ima šanse opovrgnuti presudu, mora proći viši disciplinski sud u komori za koji će vjerojatno također morati platiti troškove.
Sve je krenulo od Psihološkog proljeća
Psihološko proljeće pokrenula je nekolicina nezadovoljnih članova Hrvatske psihološke komore. Krenuli su s inicijativom za promjene samo unutar svoje komore, no ubrzo su shvatili da je situacija gotovo svugdje ista. Domagoj Švegar jedan je od osnivača Psihološkog proljeća.
>> Znanstvenik razotkriva uhljebe iz komora, a oni ga optužuju za govor mržnje
"Još od 2017. godine čekam da mi obnove licencu. Problemi su počeli kada sam u zatvorenoj grupi na Facebooku, koja okuplja samo članove komore, napisao neka svoja razmišljanja. Tada je predsjednica komore tražila da se ispita jesam li prekršio etički kodeks. Komore se jako uvrijede kada preispitujete njihovu svrhu ili postojanje i odmah pokreću interne tužbe ili tužbe pred redovnim sudovima", rekao nam je Domagoj Švegar, doktor psihologije koji se zbog sukoba s komorom ne smije baviti psihološkom djelatnošću.
U svakodnevnom životu to mu previše ne smeta jer predaje na fakultetu, ali problemi mogu nastati svakog trenutka.
>> Liječnička komora optužila Index za klevetu. Sad se pokazalo da smo bili u pravu
Zbog suludih pravila doktor znanosti psihologije ne smije testirati inteligenciju
"Ja ne smijem na prijemnim ispitima za fakultet provoditi ispitivanje inteligencije kandidata. Nemam licencu i bio bih u prekršaju", pojasnio je apsurd s kojim se susreće. Pokrećući inicijativu Psihološko proljeće, Švegar je shvatio da on i njegovi kolege psiholozi nisu jedini koji imaju problema sa svojim strukovnim organizacijama.
"Ukupno je 29 komora, od toga 24 strukovne, i u svima vlada manje-više ista situacija. Disciplinske mjere se koriste za ušutkavanje neposlušnih, a istovremeno se od svih prikuplja ogroman novac koji se netransparentno troši", rekao je Švegar.
Imaju 396 milijuna kuna godišnje
Komore godišnje ukupno iz raznih izvora uprihode 396 milijuna kuna, samo Hrvatska gospodarska komora od svojih prisilnih članova ubere 161 milijun kuna. Švegar je pedantno prebrojio i imovinu komora koja je lani iznosila 287,5 milijuna kuna. Dakle, 29 komora ukupno raspolaže s više od pola milijarde kuna, a baš nitko ih ne kontrolira. Ti ostaci srednjovjekovnih cehova su iznad zakona, a najčešći im je izgovor da tako čuvaju neovisnost svojih profesija. Po utjecaju je vjerojatno najmoćnija Odvjetnička komora.
>> Poduzetnici su bijesni na HGK: "Ne znam čime se oni uopće bave, a moram ih plaćati"
>> Pogledajte ovu slučajnost, uhljebi iz HGK imaju skup u istom gradu gdje igra Hrvatska
Astronomska upisnina u Odvjetničku komoru
"Morao sam platiti 37,5 tisuća kuna za upisninu u Hrvatsku odvjetničku komoru. Tim golemim iznosom se komora štiti od ljudi koji nisu ponikli u odvjetničkim uredima otežavajući im ili onemogućavajući ulazak u profesiju", rekao nam je dubrovački odvjetnik Ivica Ban. Oni koji nakon završenog fakulteta postanu odvjetnički vježbenici, naime, ne moraju platiti taj astronomski iznos.
Članarina, pak, iznosi od 270 do 370 kuna mjesečno, ovisno o području prava kojim se odvjetnik bavi.
"Za članarinu se ne dobije baš ništa"
"Za taj novac se ne dobije baš ništa. I ne samo da se ne dobije ništa nego nas aktivno sprječavaju u radu i unaprjeđenju profesije. Komora nam, primjerice, ne dozvoljava upotrebu umjetne inteligencije putem aplikacija ili internetskih stranica kojima bismo komunicirali s klijentima i prikupljali od njih podatke da se brže i bolje možemo pripremiti za slučajeve. Komora je umjetnu inteligenciju proglasila nadripisarstvom. Ti ljudi stvarno žive u srednjem vijeku", ogorčen je odvjetnik Ivica Ban. I protiv njega je matična komora pokrenula dva postupka, ali on im ne ostaje dužan.
"Ponašaju se kao mafijaška organizacija"
"Ponašaju se kao mafijaška organizacija. Čim netko progovori, pokreću se stegovni postupci, i to po internim propisima koji se stavljaju iznad zakona", rekao je Ban koji se zalaže ili za dobrovoljno članstvo u komori, ili za dopuštanje više ravnopravnih komora pa da svaki odvjetnik može izabrati kojoj će pripadati.
Komora: Ne donosimo mi zakone
"Ustav Republike Hrvatske je propisao da je odvjetništvo samostalna i neovisna služba koja svakome pruža pravnu pomoć. Zakon o odvjetništvu donesen je na temelju ustavne kategorije odvjetništva, te je tako HOK osnovana po samom zakonu. Temeljem Zakona o odvjetništvu, članstvo u Hrvatskoj odvjetničkoj komori je obvezno. Hrvatska odvjetnička komora nije ovlaštena donositi zakone, što znači da nije ovlaštena niti mijenjati zakon i ukinuti obveznost članstva", odgovorili su nam iz Hrvatske odvjetničke komore kad smo ih upitali što misle o tome da članstvo u komori ne bude obavezno.
"Nijedan smisleni prijedlog nikad nije došao iz komore"
Formalno gledajući, Odvjetnička komora je u pravu. Oni zaista ne donose zakone, to čini sabor. Međutim, to ih ne sprječava da ih predlažu, ali to im ne pada na pamet. Odvjetnička komora je jedina koja nam je odgovorila na upit. Hrvatska gospodarska komora, Hrvatska psihološka komora, Hrvatska komora fizioterapeuta, Hrvatska obrtnička komora, svi oni su se oglušili na naše upite i pokušaje da čujemo i njihovu stranu priče. Komore se tako uglavnom ponašaju, zatvorene su i neprijateljske prema javnosti.
"Nikada ni jedan smisleni prijedlog nije došao iz komore. I kad nešto predlažu, to su budalaštine. Korumpiraju sve oko sebe honorarima za razne simpozije, kongrese i predavanja i tako štite svoj nedodirljivi status. Uostalom, u nekim zemljama je članstvo u odvjetničkim komorama dobrovoljno, u drugima ima više komora. Sve se može riješiti da ne bude monopola", rekao je Ban. Odvjetnička komora u ovoj je krizi izašla u susret svojim članovima oprostivši im jednu mjesečnu članarinu. Banu je to smiješno.
"Imaju 33 milijuna ušteđenih kuna na računu, mogli bi godinama opstati bez članarine", rekao je.
Obavezne skupe edukacije ili kupovina knjiga
Osim članarina koje ubiru svakoga mjeseca, komore se financiraju i raznim edukacijama, koje su također obavezne da bi se mogao prikupiti određeni broj bodova za zadržavanje licence.
"Za sve se plaćaju kotizacije, ali odlazak na edukaciju se može izbjeći tako da se od komore kupi zbornik sa simpozija i to donosi bodove potrebne za zadržavanje licence. Nikakve edukacije tu nema. Bitno je samo staviti novac u kasicu", rekla je Draženka Šarić Šimić.
Ne žele reći na što troše novac
I zaista, komore su prave tvornice novca koji se, osim na plaće zaposlenih u njima i njihovih čelnika, često vrlo netransparentno troši.
"Već godinama ne mogu dobiti specifikaciju troškova za intelektualne usluge na koje komora troši ogroman novac. Dužni su dati te podatke, ali odbijaju", rekao je psiholog Domagoj Švegar. Kao i ostali naši sugovornici, zalaže se za dobrovoljno članstvo u komorama i liberalizaciju obavljanja reguliranih djelatnosti.
>> Komore skrivaju plaće svojih čelnika. Prijete i prijavljuju sve koji ih prozovu?
Stranci oslobođeni članstva
"Neki inženjeri su oslobođeni članstva u komorama jer se tako izašlo u susret strancima koji dolaze voditi gradilišta", dao je Švegar još jedan primjer da je moguće deregulirati članstvo u komorama. Međutim, i država i komore to odbijaju, čak i kad se pojavi inicijativa iz same vlade.
"Ministarstvo gospodarstva nešto pokušava, a onda im Ministarstvo zdravstva ili socijalne skrbi osnuje novu komoru. Pa dosta je toga", zaključio je Švegar.
Što si mislite, treba li ukinuti obvezno plaćanje članstva u komorama? Recite nam u anketi!
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa kako bismo smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost vlastitih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.