PALESTINCI danas glasuju na povijesnim, prvim parlamentarnim izborima u posljednjem desetljeću, koji bi mogli prvi put na vlast dovesti militantni islamistički pokret Hamas.
Izbori otvaraju novu stranicu u palestinskoj povijesti, rekao je palestinski premijer Ahmed Korei nakon glasovanja. "Danas se otvara nova stranica u povijesti našega naroda", rekao je premijer koji je glasovao u jeruzalemskome predgrađu Abu Disu.
Vođa Hamasa Ismad Hanija rekao je u srijedu u Gazi, a prenosi agencija AFP, da se njegov radikalni pokret neće razoružati ni ako uđe u parlament.
"Europljani i Amerikanci kažu da Hamas može ili imati oružje ili palestinsko zakonodavno vijeće. Ali mi kažemo, i jedno i drugo", rekao je Hanija nakon glasovanja u okrugu Šatiju u Gazi. "Jedno drugo ne isključuje", dodao je.
"Umesto pritiska na Hamas, oni bi morali vršiti pritisak na (Izrael) da Palestincima vrati njihova prava", rekao je vođa Hamasa. "Nisu problem ni Hamas, ni palestinski narod ni pokret otpora, već nastavak izraelske okupacije".
Prema Amerikancima, Hamasovo odbijanje da Izraelu prizna pravo na postojanje i da se odrekne oružja, nespojivo je s političkom aktivnošću. Europska unija najavila je da će ponovno razmotriti svoj odnos s palestinskom samoupravom, osobito davanje financijske pomoći, pobijedi li Hamas.
Iako je sve popularniji među biračima, Hamas je u ispitivanjima javnoga mnijega ipak zaostajao za Hamasom.
Iako se Izrael u srijedu trudi ne miješati u palestinske izbore, vlasti ne skrivaju da im je draži pokret Fatah palestinskog lidera Mahmuda Abasa od islamističkoga Hamasa koji želi uništiti židovsku državu.
"Izrael se neće miješati u palestinske izbore koje promatramo sa strane", rekao je izraelski ministar javne sigurnosti Gideon Ezra. Ministar obrane Shaoul Mofaz obećao je da "neće ometati normalan tijek izbora".
Zakonom, usvojenim u lipnju 2005. godine uspostavljen je na palestinskim područjima mješoviti izborni sustav, na principu izbornih jedinica i proprocionalnog sustava, a proširen je i broj zastupnika u palestinskom parlamentu s 88 na 132 zastupnika, od kojih se polovica bira prema mjestu boravka a ostali prema proporcionalnom sustavu.
Područja pod Palestinskom samoupravom podijeljena su na 16 izbornih jedinica - 11 na Zapadnoj obali i 5 u pojasu Gaze - a broj zastupnika po određenoj jedinici određen je prema broju stanovnika koji u toj oblasti živi.
Svaki birač dobit će dva izborna listića - dok će se na prvom nalaziti imena kandidata prema izbornoj jedinici, na kojem će birači moći zaokružiti određeni broj kandidata koji ne smije prijeći broj zastupničkih mjesta određenih za svaku oblast, na drugom će se nalaziti biračkih popis na kojem će birači moći zaokružiti ime samo jednog kandidata.
Šest od 66 zastupničkih mjesta, prema izbornim jedinicama, rezervirano je za kršćane.
Nakon izbora, predsjednik će imenovati premijera i zatražiti od njega da oformi vladu koju zatim treba odobriti palestinski parlament.
U teoriji predsjednik može bilo koga zadužiti da oformi vladu, a u praksi će vjerojatno imenovati premijera koji ima najbolje šanse da oformi vladu koju će prihvatiti zastupnici u parlamentu.