Parlament Republike Srpske danas je podržao izvješće kojim se niječu sudski utvrđene činjenice o genocidu počinjenom nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. godine, a na to su se odlučili kako bi osporili rezoluciju o osudi srebreničkog zločina čije se usvajanje očekuje u svibnju u Općoj skupštini UN-a.
"Ovime podižemo razinu svoje nacionalne svijesti", rekao je predsjednik Narodne skupštine RS-a Nenad Stevandić objašnjavajući zašto parlament sada raspravlja o dokumentu iz 2021. godine čije je donošenje već tada izazvalo brojne osude zbog revizionističkog pristupa i sadržaja.
Čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik potvrdio je tijekom rasprave u parlamentu kako je to odgovor na najavu usvajanja rezolucije kojom bi Ujedinjeni narodi uveli dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici.
"Ne možemo ništa učiniti ni za Karadžića niti za Mladića, ali trebamo upozoriti kako ste to zlorabili"
Formalni su predlagatelji rezolucije, kojom se uz ostalo poziva na obilježavanje 11. srpnja kao dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, Njemačka i Ruanda, a sponzori su najutjecajnije zapadne države. Očekuje se kako će dobiti potporu znatne većine država članica UN-a unatoč naporima Srbije da to onemogući. Beograd je do sada dobio potporu Rusije, Sjeverne Koreje, Venezuele i Nikaragve.
Dodik je u Banjoj Luci danas pred parlamentom objašnjavao kako u RS-u prihvaćaju da je u Srebrenici "počinjen zločin", no ne i genocid pa je tvrdio kako Bošnjaci to pokušavaju nametnuti zlorabeći presude Haškog suda za koje je također ustvrdio da su "nepravedne i politički motivirane".
"Ne možemo ništa učiniti ni za Radovana Karadžića niti za Ratka Mladića, ali trebamo upozoriti kako ste to zlorabili", rekao je Dodik polemizirajući sa zastupnikom Ramizom Salkićem iz Stranke demokratske akcije (SDA), koji je srpske zastupnike pozivao da prihvate presude Haškog tribunala i Međunarodnog suda pravde (ICJ) i time otklone teret kolektivne krivnje.
"Brojka od 8000 žrtava je navučena za propagandne potrebe"
No Dodik je na to Salkića, ali i sve današnje Bošnjake optužio da time pokušavaju prikriti "svoju prljavu prošlost" optužujući ih da su kao "ustaško cvijeće" kolektivno odgovorni za zločine nad Srbima u Drugom svjetskom ratu.
Otišao je i korak dalje u nijekanju genocida tvrdeći kako u samoj Srebrenici 1995. godine nije ubijen ni jedan Bošnjak, nego su stradali oni "koji su se pokušali probiti", a da je brojka od osam tisuća žrtava "navučena" za propagandne potrebe.
Parlament RS-a pod Dodikovim je pritiskom 2018. godine odbacio posebno izvješće entitetske vlade iz 2004. godine kojim su potvrđene činjenice o genocidu u Srebrenici. Tada su donijeli i odluku o uspostavi "neovisnog međunarodnog povjerenstva" koje bi utvrdilo činjenice o stradanju "svih naroda" s područja Srebrenice od 1992. do 1995. godine.
Sporno izvješće da u Srebrenici nije bilo genocida
Za predsjednika tog povjerenstva postavljen je povjesničar Gideon Greif iz Izraela, a to je tijelo 2021. godine objavilo izvješće u kojemu je, uz ostalo, stajalo kako na području Srebrenice nije bilo genocida te kako je tamo ubijeno najviše tri i pol tisuće Bošnjaka koji su uz to bili mahom vojnici.
To je izvješće odmah naišlo na oštre kritike, a bivši izvršni dopredsjednik Svjetskog židovskog kongresa (WJC) Menachem Rosensaft usporedio ga je s uratkom nalik na nacističku propagandu.
Rekao je da je Greif poznat po revizionističkim stajalištima te da godinama otvoreno sudjeluje u propagandi kojom se preuveličavaju zločini počinjeni nad Srbima, posebice u Jasenovcu, navodeći tvrdnje o najmanje 700 tisuća ubijenih u ustaškom logoru.