PRAVOBRANITELJICA za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, kao što je najavila, Državnom odvjetništvu je podnijela prijavu protiv bivšeg saborskog zastupnika Ivana Pernara nakon saznanja o povredama Zakona o ravnopravnosti spolova s obilježjima kaznenih djela.
Ljubičić je jučer najavila moguću kaznenu prijavu protiv Pernara zbog njegove prijave zambijskoj policiji u slučaju Hrvata koji su osumnjičeni za trgovanje djecom. Hina je pravobraniteljicu upitala za dodatan komentar na cijelu situaciju u vidu okolnosti da je Pernar najavio podizanje kaznene prijave protiv nje.
Njezin Ured je odgovorio da je u obavljanju svojih poslova pravobraniteljica saznala za povrede Zakona o ravnopravnosti spolova s obilježjima kaznenih djela iz članaka "Javno poticanje na mržnju" i "Nedozvoljena upotreba osobnih podataka" Kaznenog zakona te je sukladno zakonu 13. veljače DORH-u podnijela prijavu protiv Pernara.
"Zbog toga pravobraniteljica nije u mogućnosti davati daljnje komentare ni izjave", objavio je njezin Ured. Ljubičić je jučer rekla kako pravobraniteljica može uvijek podignuti kaznenu ili prekršajnu prijavu kada pojedini čin ili ponašanje ima elemente prekršajnog ili kaznenog djela.
''Pozivanje na procesuiranje hrvatskog građanina u drugoj državi koja ima vrlo restriktivna prava dovodi hrvatskog građanina u nepovoljan položaj, gdje mu je zapriječena kazna od 30 godina do doživotnog zatvora, smatramo zastrašujućim te taj je čin moguće prepoznati kao kazneno ili prekršajno djelo", rekla je tada.
Pučka pravobraniteljica: Sad je na redu DORH
Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter izjavila je da, nakon što je zbog "slučaja Zambija" podnesena kaznena prijava protiv bivšeg saborskog zastupnika Ivana Pernara, na potezu je Državno odvjetništvo (DORH).
"Čuli smo da su podnesene kaznene prijave u odnosu na Pernara, dakle oni su ti (DORH) koji kvalificiraju i odlučuju hoće li ili ne pokretati kazneni postupak", rekla je pravobraniteljica komentirajući slučaj hrvatskih građana uhićenih u Zambiji i prijavu koju je protiv njih tamošnjoj policiji podnio Pernar.
Ponovila je kako u javnom prostoru "ima previše govora mržnje" i u širem i užem smislu te kako se on zapravo već prelijeva u stvarnost. "Nažalost, da, već se prelijeva, imamo brojne, razne rasističke izjave različitih građana koji misle da je to u redu", istaknula je Šimonović Einwalter u Hrvatskom saboru.
Rekla je kako se njezinom Uredu obraćaju obitelji koje su ranije usvojile djecu iz afričkih država i koje kažu da su njihova djeca diskriminirana i stigmatizirana.
Podsjetimo, bivši saborski zastupnik Ivan Pernar ne krije da se javio zambijskoj policiji vezano za slučaj uhićenih Hrvata koji su osumnjičeni za trgovanje djecom.
"Jedan od njih tvrdi da je usvojio dijete u DR Kongu iako je transrodan. Koliko ja razumijem, DR Kongo ne dopušta transrodnim osobama posvajanje djece. Budući da je ta osoba transrodna, kako je mogla legalno usvojiti dijete u DR Kongu?" pisao je Ivan Pernar zambijskoj policiji.
Govor mržnje poziva na daljnju diskriminaciju
Objasnila je i zašto se između ostaloga zabranjuje govor mržnje i u užem i širem smislu.
"Upravo zbog potencijala da on poziva i potiče na daljnju diskriminaciju, na nasilje i na mržnju i to je ono što je objektivno itekako opasno", rekla je pravobraniteljica i nabrojala načine na koje se to može zaustaviti.
Treba, kazala je, dobro pratiti što radi koja institucija. Kad je riječ o elektroničkim medijima, o njima postoje zakon i Vijeće (VEM) koje je dužno pratiti provedbu zakona. Postoji i Kazneni zakon, ali i različite prekršajne odredbe.
Jedan dio je i u boljem informiranju građana što se smije, a što ne smije, drugi je da treba sustavno raditi da u javnom prostoru bude manje govora koji je takav da ljudi stječu dojam da se sve može i smije reći i napisati. Treće je da se, tamo gdje imamo situacije govora mržnje koje se može podvesti pod prekršajno ili kazneno djelo, pokreću postupci, a počinitelji sankcioniraju.
"Time se šalje poruka"
Time se šalje poruka, naglasila je pravobraniteljica nakon sjednice saborskog Odbora za prostorno uređenje na kojem se raspravljalo o novom zakonu o obnovi. Pozdravila je napore da se postupci obnove pojednostave i ubrzaju, navodeći da su joj se građani najviše žalili upravo na dugotrajnost postupka i komplicirane procedure.
Kad se zakon donese, bitno je bolje informirati građane, treba im jasno reći što trebaju raditi i gdje trebaju ići, rekla je Šimonović Einwalter napominjući da je to zadaća resornog ministarstva.