Velika Britanija i Francuska osujetile su plan NATO-a prema kojem bi saveznici izdvajali 0,25 posto svog BDP-a za vojnu pomoć Ukrajini. Glavni tajnik Saveza Mark Rutte ovoga je tjedna priznao da njegov plan neće biti prihvaćen zbog nedovoljne podrške, no nije imenovao zemlje koje su mu se usprotivile. Cijela priča dolazi uoči godišnjeg summita NATO-a koji će se održati u Ankari, piše The Telegraph.
Otkriveno tko se protivi planu
The Telegraph sada otkriva da su Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Španjolska, Italija i Kanada blokirale tu ideju tijekom rasprava o jačanju potpore Kijevu. Rutte se nadao da će prijedlog biti potvrđen na nadolazećem summitu, a ministri su ovaj tjedan počeli raspravljati o onome što čelnik Saveza smatra opipljivim znakom podrške ratom razorenoj naciji.
Izvor iz Saveza rekao je da je najmanje sedam država članica, koje sve troše više od 0,25 posto BDP-a na vojnu pomoć Ukrajini, podržalo plan. Međutim, za sve prijedloge koje NATO usvaja potrebna je jednoglasna podrška svih članica. "Nisu baš oduševljeni tom idejom", rekao je izvor, navodeći London, Pariz, Madrid, Rim i Ottawu kao protivnike.
Udarac ugledu Velike Britanije
Ova vijest predstavlja novi udarac ugledu Velike Britanije kao jednog od najpouzdanijih saveznika Ukrajine. Naime, vlada se ovoga tjedna našla na meti oštrih kritika nakon što je ublažila sankcije na izvoz ruske nafte i plina. Na iznenađenje Kijeva i drugih saveznika, ministri su zbog situacije na Bliskom istoku odobrili vremenski ograničena izuzeća za kupnju mlaznog goriva i dizela koji se u trećim zemljama rafiniraju iz ruske sirove nafte.
Za razliku od drugih saveznika, visina britanskog vojnog doprinosa, trećeg po veličini iza SAD-a i Njemačke, nije upitna, iako je ispod predloženih 0,25 posto BDP-a. Premijer Keir Starmer obećao je najmanje 3 milijarde funti godišnje, što je otprilike 0,1 posto BDP-a, u doglednoj budućnosti.
Velike razlike među saveznicima
Najveći dio kritika usmjeren je na zemlje poput Francuske, Španjolske, Italije i Kanade, koje su više puta optužene da ne doprinose dovoljno. Te države, od kojih su tri treće, četvrto i peto najveće gospodarstvo u Europi, zaostaju za mnogim manjim saveznicama u pogledu donacija. Prema javno dostupnim podacima koje je prikupio Institut Kiel, Nizozemska, Poljska te nordijske i baltičke zemlje izdvajaju 0,25 posto BDP-a ili više.
Sam Rutte je ustvrdio da pomoć Ukrajini "nije ravnomjerno raspoređena unutar NATO-a" te da mnogi "ne troše dovoljno kada je riječ o potpori Ukrajini".
Europa mora preuzeti veći teret
Čelnik NATO-a, koji je 14 godina bio nizozemski premijer, dugo se zalaže za to da Europa preuzme veći dio odgovornosti za potporu Ukrajini, dijelom i kao odgovor na prigovore Donalda Trumpa o nepoštenom oslanjanju na druge.
Američki predsjednik otada je zaustavio sve značajnije donacije pomoći Ukrajini i umjesto toga se odlučio na prodaju američkog oružja Kijevu, financiranu novcem europskih saveznika. Uoči sastanka NATO-a u Švedskoj ranije ovog tjedna, premijer te nordijske zemlje pozvao je saveznike da pojačaju svoju potporu.
"Zaista bih volio da više zemalja, koje tako iznimno lijepo govore o Ukrajini, svoje riječi potkrijepe i novcem", rekao je novinarima Ulf Kristersson.