Među te ciljeve na kojima posebno treba raditi on je uključio slobodu kretanja, vladavinu prava, funkcioniranje lokalnih institucija i povratak i zaštitu prava manjina, posebice Srba.
Petersen je rekao Vijeću sigurnosti da su UNMIK i međunarodne snage KFOR sada u boljoj poziciji da osiguraju zaštitu manjina nego što su bili u ožujku kada je u napadu albanskih ekstremista protiv Srba, Roma i Aškalija poginulo 19 ljudi, skoro 1.000 ozlijeđeno, a uništeno ili spaljeno stotina kuća i srpskih religijskih i kulturnih mjesta.
"Ali samo čelnici kosovskih Albanaca i društvo mogu i moraju učinkovito ukloniti potrebu za takvom zaštitom i stvoriti pravu sigurnost", rekao je Petersen predstavljajući najnovije Annanovo izvješće o Kosovu. "Vlasti moraju osigurati da se sve zajednice osjećaju zaštićene i sigurne i da su u stanju voditi normalan život, slobodan od straha i zastrašivanja", rekao je Petersen.
Petersen je pozvao kosovske Srbe da se opet pridruže Savjetničkoj skupini za kosovsku sigurnost, koja je uspostavljena kako bi združila predstavnike svih zajednica na izgradnji povjerenja, te radnoj skupini za decentralizaciju.
On je izrazio žaljenje što je vrlo mali broj Srba sudjelovao na izborima prošloga mjeseca i naglasio kako prva zadaća nove vlade, kada bude uspostavljena, mora biti poboljšavanje životnih uvjeta za kosovske Srbe.
Kosovo je pod upravom Ujedinjenih naroda od 1999. pošto je NATO iz pokrajine istjerao jugoslavenske snage usred srpsko-albanskog sukoba.
Petersen je naveo da je loše gospodarsko stanje vjerojatno najveća prijetnja stabilnosti i pomirbi na Kosovu te zaprijetio sankcijama dužnosnicima na pokrajinskoj i općinskoj razini koji priječe nastojanja da se učine poboljšanja na području standarda.
Petersen je, međutim, izrazio nadu kako ima izgleda za konačno rješenje pitanja Kosova. "Nakon skoro pet godina operacije na Kosovu, možda se krećemo prema kraju igre - razgovorima o konačnom statusu", rekao je Petersen.
(Hina) xsl ysb