SABORSKI zastupnik SDP-a Bojan Glavašević, po struci lingvist i sociolog, jedan je od aktivnijih u ovom sazivu hrvatskog sabora. Glavašević je rođen u Vukovaru 1984. godine, sin je poznatog novinara Siniše Glavaševića koji je ubijen 1991. na Ovčari, a u politiku je ušao kao pomoćnik ministra branitelja u vladi Kukuriku koalicije.
Njegove književne preporuke za Index odražavaju Glavaševićeve profesionalne i osobne interese, kao i obiteljsku povijest.
''Zbilja nije lako odabrati pet najdražih knjiga. U svaku dobru knjigu koju sam u životu pročitao pomalo sam se i zaljubio. Svaka knjiga koja mi je draga vezana je za neki period u mom životu, za neke posebne okolnosti. Ipak, ima knjiga kojima se uvijek rado vraćam i koje uvijek pročitam u jednom dahu. Ima ih više od pet, ali ovdje ću izdvojiti pet koje bi možda mogle biti prve među jednakima'', objasnio je Bojan Glavašević svoje preporuke.
Priče iz Vukovara - Siniša Glavašević
Ova knjiga nije na popisu samo zato što ju je, eto, napisao moj tata. Ona je dokument jednog vremena, jednog sudara svjetova između kojih se njen autor našao. Priče iz Vukovara su također svojevrstan spomenik jednom Vukovaru koji je nepovratno nestao u ratnom vihoru - i pritom ne mislim na Vukovar od cigli i betona. Na kraju, čitanje svake knjige je svojevrstan razgovor s njezinim autorom. A ovaj autor je, barem za mene, posebniji sugovornik od svih ostalih.
Govor nacije: Jezik, nacija, Hrvati - Dubravko Škiljan
Dubravko Škiljan bio je jedan od najbriljantnijih hrvatskih lingvista - bit ću odvažan i reći - svih vremena. To govorim ne samo zato što sam čitao njegova djela nego i zato što sam imao nevjerojatnu privilegiju slušati nekoliko njegovih kolegija za vrijeme studija. Mogao bih mnogo govoriti o autoru, ali knjiga koju sam odabrao za ovaj popis zanimljiva mi je jer se bavi odnosom jezičnih zajednica i nacionalnih zajednica; njihovim interakcijama, granicama, razvojem i osobinama. Škiljan uvijek kreće od šireg konteksta, da bi na kraju stigao do konkretnog istraživačkog pitanja, i odgovora na njega. U ovom slučaju, pitanje je vezano za Hrvate, naš jezik i našu naciju.
Države-nacije i nacionalizmi: Organizacija, ideologija i solidarnost - Siniša Malešević
Nacionalizam, nacionalni identiteti i države-nacije uvijek su bile u centru mojih akademskih interesa. Iz perspektive lingvistike, uvijek mi je najbliskija bila Škiljanova teorija. Iz perspektive sociologije, to je svakako teorija Siniše Maleševića. On, naime, o državi-naciji govori kao obliku društveno-političke organizacije, oblikovanom dvama historijskim procesima dugog trajanja: kumulativnom birokratizacijom prisile i centrifugalnom ideologizacijom. Nacionalizam, u Maleševićevoj teoriji, nije ideologija superiornosti i različitosti neke pojedinačne nacije: ona je operativna, temeljna ideologija superiornosti države nacije kao organizacijskog oblika. Vrlo zanimljiv pogled na pitanja koja su danas vrlo aktualna, iz prilično jedinstvene teorijske perspektive.
Sarantinski mozaik - Guy Gavriel Kay
Kay je vjerojatno prvi autor kojega sam čitao nakon Tolkiena, a za njega sam se zainteresirao jer je s Tolkienovim sinom Christopherom uredio i završio Tolkienov Silmarillion. Prva njegova knjiga koju sam čitao bila je Lavovi Al-Rassana, koju također obožavam i preporučujem, ali Sarantinski mozaik je, barem za mene, Kayevo remek-djelo. Radnja je smještena u historijski utemeljenu imitaciju Bizanta, u vrijeme cara Justinijana i izgradnje Crkve Svete mudrosti. Isprepliću se ljudske priče, politika onoga vremena, jezici i religija. Meni, kao osobi koja je išla u klasičnu osnovnu školu i klasičnu gimnaziju, ova je knjiga strahovito progovorila. Mislim da vrlo vjerno oslikava duh onoga vremena i njegove kulture - naravno, u svijetu mašte.
Majstor i Margarita - Mihail Bulgakov
Kada sam prvi put pokušao čitati Majstora i Margaritu, s nekakvih 14 ili 15 godina, knjigu sam zatvorio nakon petnaestak stranica i uzeo Gaimanove Američke bogove. Knjiga mi jednostavno nije sjela. Međutim, kopkala me činjenica da je nisam završio jer sam imao osjećaj kao da sam njezinom autoru nešto dužan. Na kraju sam ponovno uzeo knjigu u ruke i - zaljubio se. Knjigu je moguće tumačiti na milijun načina, prepuna je zanimljivih likova, fabula je jednostavno očaravajuća. Jedan od mojih najdražih likova svih vremena - mačak Behemot - dolazi upravo iz ovog romana. Da ne otkrivam previše, a u cilju poticanja interesa onih koji još nisu čitali, o radnji ću samo ovo: tridesetih godina prošlog stoljeća, na Praznik rada, a uoči Uskrsa i Valpurgine noći, Sotona posjeti Moskvu sa svojom družinom. Ono što se iduće dogodilo moglo bi vas iznenaditi!