U POLITIČKIM kampanjama netom prije parlamentarnih izbora sve je više obećanja i međusobnih kritika. Najjačim strankama po anketama Index je postavio istih pet pitanja koja se odnose na osiguranje boljeg života građana. Tijekom vikenda objavljivat ćemo odgovore HDZ-a, SDP-a, Mosta, Domovinskog pokreta te koalicije stranke Republika i Fokus. Iz stranke Možemo građanima su poručili kako se u njihovoj vladi ravnatelji bolnica neće birati politički te da će uvesti porez na treću nekretninu.
Na godišnjoj razini hrana, piće i duhan skuplji su za 5.5%. Kako namjeravate spriječiti rast cijena hrane?
Veći dio inflacije u sektoru maloprodaje i veleprodaje hrane prouzročen je tzv. inflacijom pohlepe. Potpuno je nevjerojatno da je Hrvatska jedina zemlja u kojoj smanjenje stope PDV-a nije dovelo do smanjenja cijena, već se to smanjenje prelilo u trgovačke marže. Odgovornost za reguliranje tržišta snose vlada i Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja.
U svom programu predviđamo jačanje ovlasti Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja kroz nekoliko mjera. Prva je redovita provedba i ubrzanje procesa sektorskih analiza s mogućnošću izdavanja naredbi tvrtkama da eliminiraju netržišne oblike ponašanja i onda kada oni nisu detektirani u zasebnom postupku. Nadalje, oduzimanje koristi stečene netržišnim ponašanjem i mjerama cijepanja tvrtki s dominantnim položajem na tržištu.
Osim toga, smatramo da Zakon o porezu na ekstraprofit nije trebao biti ograničenog trajanja. Stoga ćemo ga unaprijeđen vratiti u porezni sustav, vodeći računa o tome na temelju čega je ekstraprofit stečen.
Kako planirate integrirati državljane trećih zemalja? Hrvatskoj nedostaje 200 tisuća radnika, kako namjeravate riješiti nedostatak radne snage?
Manjak radne snage velikim je dijelom uzrokovan trendom iseljavanja radnika, stoga moramo povećati kvalitetu života. To uključuje ulaganje u obrazovanje, povećanje plaća granskim kolektivnim pregovaranjem, sustavan plan povećanja plaća u javnom sektoru, mjere aktiviranja radno neaktivnog stanovništva, mjere veće ravnoteže između poslovnog i privatnog života te mjere koje će povećati dostupnost javnih servisa za radnike i radnice. Podizanjem kvalitete života poticat ćemo povratak naših građanki i građana iz inozemstva.
Što se tiče radnika iz trećih zemalja, umjesto njihovog stihijskog zapošljavanja prema potrebama individualnih poslodavaca, država će određivati društvene potrebe za kvalificiranim radnicima i radnicama kroz tripartitni dijalog.
Radne dozvole nećemo vezati uz poslodavce, već uz kvalifikacije potrebne na tržištu rada. Stalnu ovisnost o migracijama smanjit ćemo dužim trajanjem dozvola, tri godine, i spajanjem obitelji, što uključuje djecu i istospolne partnere.
Osim toga, spriječit ćemo izrabljivanje stranih radnika i radnica, primjerice otvaranjem i zatvaranjem fiktivnih poduzeća, čime radnicima ostaju dužni zarađenu plaću. Spriječit ćemo i damping cijene rada. Snažnije ćemo regulirati agencije za posredovanje pri zapošljavanju stranih radnika. Maknut ćemo agregatore s liste poslodavaca koji mogu tražiti dozvole za strane radnice, a umjesto toga digitalne će platforme same morati ishoditi dozvole za strane radnice.
Provodit ćemo integraciju kao dvosmjeran proces kroz intenzivnije uključivanje poslodavaca, organiziranje tečajeva hrvatskog jezika, nostrifikacije diploma i dokvalifikacije. Poticat ćemo orijentacijske tečajeve upoznavanja sa socijalnim, ekonomskim i političkim kontekstom RH, s posebnim naglaskom na pitanja radničkih prava i rodne ravnopravnosti.
Liste čekanja u hrvatskom zdravstvu dugotrajan su problem, koje rješenje predlažete u programu?
U rješavanju lista čekanja naš plan je reafirmirati ulogu ambulantnog obiteljskog liječnika kao centralne institucije koja poznaje i promatra pacijentice u cjelini, aktivno ih vodi kroz proces prevencije, dijagnostike i liječenja te uspješno rješava većinu zdravstvenih potreba građanki.
Obiteljsku medicinu planiramo učiniti atraktivnom liječnicama povećanjem plaća i drugih materijalnih prava, uvjeta rada i boljom edukacijom. Planiramo i izradu jasnih protokola koji reguliraju postupke upućivanja i suradnje među različitim dijelovima zdravstvenog sustava.
Osim toga, potrebni su i jasnija regulativa i smjernice koje se bolesti i stanja zbrinjavaju na kojem nivou zdravstvene zaštite. Sljedeći korak je bolja organizacija rada u sekundarnim i tercijarnim centrima, uz adekvatnu stimulaciju. Promijenit ćemo model financiranja bolnica po načelu programskog ugovaranja utemeljenog na stvarnim potrebama društva i na praćenju ishoda liječenja.
Revidirat ćemo model specijalizacija, čiji glavni cilj treba biti kvalitetna edukacija i osiguravanje dovoljnog broja liječnika u svim dijelovima Hrvatske. U javnozdravstveni sustav uvest ćemo načelo biranja ravnatelja temeljeno na profesionalnim rezultatima, a angažman svakog zdravstvenog radnika u privatnom sustavu bit će uvjetovan efikasno odrađenim poslom u matičnoj javnoj zdravstvenoj ustanovi.
U Hrvatskoj je rast cijena nekretnina među najvećima u EU, kao i cijena najma. Hoćete li intervenirati? Planirate li porez na nekretnine?
Umjesto u pojedinačne stambene kredite, javna ćemo sredstva usmjeriti u izgradnju javnog stambenog fonda. Planiramo povećanje fonda kupnjom ili gradnjom novih stambenih jedinica. U četverogodišnjem razdoblju uložit ćemo 900 milijuna eura u stanovanje, što predstavlja povećanje od 5 puta u odnosu na trenutna ulaganja.
Osim toga, stvorit ćemo poticajan zakonodavni i financijski okvir za financiranje neprofitne gradnje, poput zadružnog stanovanja, kreirati fond zemljišta za neprofitnu gradnju i razvijati javno-civilna partnerstva u tu svrhu. Počet ćemo uvoditi kategoriju priuštivog stanovanja u prostorno-planske dokumente.
Donošenjem novog Zakona o najmu stanova ćemo pobliže regulirati odnose između najmodavaca i najmoprimaca te učiniti te odnose sigurnijima kako bismo dobili pristup dosad nedostupnim EU fondovima i investicijama za javno i neprofitno stanovanje.
Što se tiče poreza na nekretnine, naš program predviđa uvođenje poreza na višak nekretninskog bogatstva, proširenje kruga poreznih obveznika poreza na dohodak od otuđenja nekretnina te izjednačavanje poreznog tretmana dugotrajnog i kratkotrajnog stambenog najma, ali i vraćanje porezne olakšice za kupnju prve stambene nekretnine.
Poreza na višak nekretninskog bogatstva bit će oslobođeni vlasnici do dviju stambenih nekretnina. Dakle, porez će se plaćati tek na vlasništvo treće i svake daljnje nekretnine, i to godišnje, po stopi od 0.7% od vrijednosti treće nekretnine, 1% od vrijednosti četvrte, 1.25% od vrijednosti pete nekretnine i analogno dalje, s povećanjem od 0.25 postotnih poena za svaku daljnju nekretninu.
Osim toga, obveznici tog poreza bit će i osobe koje u vlasništvu imaju manje od tri nekretnine, ali vrijednost prvih dviju nekretnina u vlasništvu premašuje granicu luksuza. U tom će slučaju ti vlasnici plaćati godišnji porez u visini od 1% iznosa za koji ukupna vrijednost nekretnina premašuje postavljenu granicu luksuza. Također, porezu na višak nekretninskog bogatstva podlijegat će i nekorištene nekretnine u vlasništvu pravnih osoba.
Trećinu biračkog tijela čine umirovljenici, od kojih je svaki treći u riziku od siromaštva. Što izbornim programom nudite njima?
Plan nam je osigurati svakom starosnom umirovljeniku mirovinu u iznosu od 1/60 plaće za svaku godinu staža. To je razina koja svakom umirovljeniku s ostvarenim stažem od 40 godina jamči mirovinu u visini od 67% plaće. Da bi se to dosegnulo, potrebno je sadašnju razinu mirovina realno podići za 10%.
Taj ćemo cilj postići tako da u svakoj godini četverogodišnjeg mandata sistemski povećavamo mirovine za 2.5%. Pritom, to sistemsko povećanje treba primijeniti na sve umirovljenike, a ne samo na korisnike starosnih mirovina. Vodit ćemo brigu i o mirovinama stečenim ili obračunatim prema posebnim propisima. Iako su te mirovine u prosjeku znatno veće od onih određenih Zakonom, i među tim skupinama ima vrlo ranjivih osoba s neodrživo niskim mirovinama.
Osim toga, nacionalnu naknadu za starije osobe usklađivat ćemo s rastom troškova života. Socijalne usluge u zajednici razvijat ćemo jačanjem programa pomoći u kući za starije osobe te mreže dnevnih centara. Izgradit ćemo nove domove za starije i nemoćne osobe. Osigurat ćemo i veću ekonomsku pristupačnost domova za starije, povećati smještajne kapacitete za umirovljenike slabijega imovinskog stanja te reformirati liste čekanja prema modelu potrebe za skrbi i socijalne pravednosti.
Onima koji ne trebaju cjelodnevnu skrb želimo omogućiti kvalitetan život u vlastitoj zajednici uz jačanje skrbi u zajednici, organizirano stanovanje te stambene zajednice za osobe starije životne dobi. Konačno, strože ćemo regulirati ugovor o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, kako bi se spriječile zloupotrebe na štetu starijih osoba.