Prosječna neto plaća u proizvodnim djelatnostima u 2009. godini realno je pala u rasponu od 1,1 do 1,8 posto u odnosu na godinu ranije, dok je po broju zaposlenih u važnijim uslužnim djelatnostima praktički stagnirala, uz iznimku administrativnih i pomoćnih usluga, gdje je pala za dva posto, trgovini, gdje je pala za 1,7 posto, te javnoj upravi i obrani, gdje je porasla za 1,9 posto.
Iako nijedna od grupa djelatnosti nominalno nije zabilježila pad plaća, u većini je djelatnosti (njih 10 od 19) realna promjena plaća bila negativna, navode analitičari, a dodaju i kako bi se trend pada neto plaća u 2010. godini trebao nastaviti, jer su plaće javnog sektora korigirane naniže od travnja, a krizni je porez uveden od srpnja prošle godine te će baza u prvom dijelu godine biti viša. Također, rast plaća nije realno očekivati u uvjetima visoke nezaposlenosti i nastavka pada gospodarske aktivnosti.
Napominje se i da će se sporazum Vlade sa sindikatima iz proljeća 2009. godine, u kojemu je navedeno da će do korekcije plaća doći nakon dva uzastopna kvartala sa zabilježenim rastom BDP-a većim od dva posto, ponovno naći na razmatranju pa nije još poznato kakav će i hoće li nekakav novi dogovor biti postignut.
No analitičari ne vjeruju ni da bi se u javnom sektoru moglo vidjeti povišenje osnovice, čak ni kad bi postojeći sporazum ostao na snazi. Očekivanja o padu su jednaka i za privatni sektor.
Analitičari ne predviđaju samo pad nominalne, nego i realne razine plaća, jer kod inflacije od dva, tri posto u razdoblju duže stagnacije ne treba zanemariti ukupni učinak inflacije.