Premijer Andrej Plenković je u Intervjuu tjedna Media servisa govorio o brojnim aktualnostima u zemlji i svijetu, analizirao 2025. godinu i prošao kroz planove za sljedeću godinu.
Povodom pete godišnjice potresa na Banovini naglasio je da je za obnovu svih područja koja su stradala u ovom, ali i zagrebačkom potresu, utrošeno 4,3 milijarde eura, od čega je 1,7 milijardi izdvojeno samo za Banovinu.
Najavio je da će sve biti obnovljeno do 2030. godine. Osvrnuo se na pitanje bi li obnova bila brža da nije bilo nesnalaženja u početku oko Fonda za obnovu i Ministarstva graditeljstva, oko sporijih modela obnove koje je ubrzao izmjenama Zakona o obnovi ministar graditeljstva Branko Bačić.
"Nije ništa bilo u pogrešnom smjeru nego smo mi jednostavno imali dva odabira - jedan je hoćemo li vratiti u prijašnje stanje i moliti Boga da ne bude više potresa ili ćemo ići u konstrukcijsku obnovu", ustvrdio je.
"To je u organizacijskom, financijskom, pravnom i operativnom smislu bio zahtjevan pothvat, a u konačnici trebalo je ipak i to sve skupa iskomunicirati. Mi smo imali dva velika očekivanja - jedan od javnosti - hoće li se ta sredstva iskoristiti na vrijeme, i jesu, iskoristila su se, i drugo - je li se iskoristilo sukladno propisima i zakonu", dodao je.
Komentirao je i diskriminatorne dijelove Zakona o osobnoj asistenciji koje je ukinuo Ustavni sud. "Mi ćemo donijeti Uredbu sa zakonskom snagom, a onda ćemo razmišljati o pronalasku dodatnih financijskih sredstava, ali i novih osobnih asistenata", potvrdio je.
"Oni su sad dali nama, vratili nazad, da dobar institut kojeg smo donijeli još malo popravimo, ja to tako doživljavam i to tako treba i reći", kazao je.
"Po vama je i prva verzija bila dobra iako nije uključivala osobe mlađe od 18 godina iako je bilo ovo ograničenje satnice", upitala ga je novinarka.
"Ne, to ste Vi rekli. Dakle, slušajte mene da ja govorim što ja govorim. Ja Vam kažem da smo donijeli Zakon o osobnoj asistenciji u suradnji s udrugama osoba s invaliditetom, da nije osobni asistent jedino pravo koje imaju osobe s invaliditetom, osobito djeca. Tih prava i naknada ima. Oni su sad dodali još jedno pravo uz sva ova koja ostaju", odgovorio je.
Osvrnuo se i na poziciju resornog ministra Marina Piletića. "Svi su mandati ministara na raspolaganju prema tome nije se promijenilo ništa", naglasio je, dodavši kako ministar ne radi sam zakon.
Na pitanje je li siguran da će građevno-prostorni zakoni ministra Bačića proći na Ustavnom sudu nakon što se Sud očituje na zahtjev oporbe, ponovio je da je cilj "lakša realizacija projekata priuštivog stanovanja za mlade u urbanim sredinama".
"Što se nas tiče, mislim da je zakon kvalitetno pisan. Ja ne mogu nikada reći što će napraviti neka druga institucija, ne ulazim u njihove ingerencije. On je napravljen s određenom filozofijom - da imamo bolje prostorno uređenje, da imamo bolje regulirano pitanje gradnje, da stvari budu takve da postoji politička i ekonomska dinamika rješavanja projekata koji su važni, a za Vladu je priuštivo stanovanje važno", rekao je.
Osim ocjene ustavnosti, oporba je najavila i da su spremni za referendum vezan za taj paket zakona. A referendum je najavljen i za opoziv zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića. Na pitanje je li to moguće i trebaju li nam izvanredni izbori u Zagrebu, Plenković je poručio onaj tko želi izaći na izbore neka se sprema za 2029. godinu.
"Moje je mišljenje, ne samo za Zagreb, nego inače - što manje izvanrednih situacija. Hrvatska politička scena u biti nije navikla na izvanredne situacije. Imali smo jednom izvanredne izbore za Hrvatski sabor", podsjetio je.
"Iz mog iskustva svi izvanredni izbori na lokalnoj razini toj lokalnoj jedinici nisu donijeli ništa bitnoga. Izbori su bili prije šest-sedam mjeseci. Povjerenje je dobila opcija koja je dobila, tako je, kako je. Imaju stabilnu većinu u Gradskoj skupštini i ne vidim da će se tu nešto promijeniti", istaknuo je.
MORH je počeo slati pozive mladićima za liječničke preglede, budući da se od iduće godine vraća obvezno temeljno vojno osposobljavanje, a prvi ročnici očekuju se u vojarnama 1. ožujka.
"U ovako promijenjenim okolnostima mi smo procijenili da nam je ključno mlade ljude, recimo Hrvati između 18 i 35 godina, 95 % njih jedino oružje kojim znaju upravljati je mobitel, drugoga ne znaju, nemaju. Da te temeljne vještine treba dati jednoj novoj generaciji zbog činjenice da nije više sve ni sigurno, ni stabilno, ni ne uzima se zdravo za gotovo kao prije", objasnio je Plenković.
Odgovorio je srpskom predsjedniku Aleksandru Vučiću koji hrvatsko naoružavanje percipira kao permanentnu kampanju protiv Srbije.
"Jačanje vojnih kapaciteta i sposobnosti Hrvatske kao članice NATO-a i članice Europske unije je radi nas samih, to nema nikakve veze sa Srbijom. To što Srbija treba sebi valjda razlog da ona ulaže jednako puno, a možda čak i više u obranu nego mi, mi bismo mogli postaviti jednako pitanje, ali ga ne postavljamo. Mi to radimo radi sebe, zbog naših odgovornosti i promijenjenih globalnih sigurnosnih okolnosti", naveo je Plenković.
Nada se kako bi sljedeće godine mogao završiti rat u Ukrajini. "Pa nadamo se. Svi se nadamo da će biti okončana ruska agresija na Ukrajinu i to mirovnim sporazumom kojeg naravno predvodi američka administracija u ovom trenutku, ali bez dogovora koji je održiv, koji je pravedan i dugotrajan - vrlo je teško", upozorio je.
Komentirao je i općenito o ulozi i stavovima američkog predsjednika Donalda Trumpa. "Donald Trump nije identificiran s ruskom agresijom na Ukrajinu. On smatra da je do nje došlo bilo 2014., bilo 2022., zahvaljujući njegovim slabim prethodnicima", ustvrdio je.
"On nastupa s pozicije da želi i u agresiji Rusije na Ukrajinu dovesti do mira kao što se založio na Bliskom istoku, kao što se zalaže drugdje i sebe vidi kao predsjednika mirotvorca koji sprječava daljnje žrtve i ubijanja i donosi mir. Je li taj mir idealan i pravedan - to je podredno pitanje", nastavio je.
Što se tiče smjene glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića nekoliko sati uoči uhićenja zbog sumnje u korupciju, Plenković ponavlja da je bila slučajnost. "Bilo je više problema u radu DIRH-a", napomenuo je.
"Sporost u rješavanju nezakonite izgradnje primjerice uz obalu recimo u Istri. Taj proces se ubrzao, ali nije se ubrzao dovoljno da bismo rekli da se to pitanje riješilo jer ljudi to dolje vide pa do nekih situacija koja je bila s odlagalištima otpada pa do dinamike situacija koje su se odnosile na afričku svinjsku kugu. Dakle, bilo je toga više i onda kad se to sve skupa akumuliralo ovo je došlo nevezano od nas", naglasio je.
Što se tiče 2025. godine, kao najveća postignuća izdvojio je nikad veću zaposlenost, odnosno nikad manju nezaposlenost u zemlji, gospodarski rast, kreditni rejting koji se dugo vremena zadržava na investicijskoj razini, to što je Hrvatska u plusu od apsorpcije europskih sredstava gotovo 19 milijardi eura.
Nabrojao je i brojne završene projekte poput Koridora 5C, modernizacije obalnih luka pa najavio do kraja iduće godine završetak Istarskog ipsilona, otvaranje radova na dionici Dugi Rat - Omiš, nastavak autoceste prema Dubrovniku.
Što se tiče planova za 2026. godinu očekuje ulazak Hrvatske u OECD, ali i najavio ukidanje poreza na mirovine, novi Zakon o obrtu, novi Zakon o regionalnom razvoju, Zakon o otocima, novu industrijsku strategiju kao i politiku priuštivog stanovanja i brojne mjere demografske revitalizacije. Osvrnuo se i na ovogodišnji povratak 13.000 iseljenika.
"Očekivano je zato što Hrvatska gospodarski i socijalno u smislu standarda raste, rastemo brže nego mnogi koji su oko nas. Puno brže, mi smo dostigli zemlje koje su ušle 10 godina prije nas u Europsku uniju. Znači da smo politiku lovljenja koraka, koja je bila neka mantra sve tri moje Vlade, realizirali. Treba učiniti još i učinit ćemo", kazao je.
Osvrnuo se i na pitanje je li se zasitio ili umorio premijerske funkcije u trećem mandatu. "Pa nisam. Kako bih se zasitio, tek sad sam najjači. Oslabio sam puno zbog srca nakon operacije. Osjećam se pun energije, entuzijazma, britak, informiran, snažan za raditi dalje ovaj posao bez ikakvog problema", poručio je.
"Ako bude prilike za četvrti mandat", pitala ga je novinarka.
"Zašto ne? Pa tu sam", odgovorio je Plenković.