ULAZAK Hrvatske u EU bio je težak jer je trebalo nadoknaditi izgubljene ratne godine, rekao je premijer Andrej Plenković, dodavši da to neki danas ne znaju cijeniti.
Plenković: Ući u EU je sve samo ne jednostavno
Plenković je danas na Pravnom fakultetu u Zagrebu govorio na temu "Međunarodni položaj Hrvatske: Od neovisnosti do novih izazova i prilika" i podsjetio na težak put Hrvatske prema priznanju neovisnosti u vrijeme velikosrpske agresije, a zatim i prema članstvu u Europskoj uniji.
"Ulazak u Uniju je bio proces koji je bio sve samo ne jednostavan. U '90-ima smo, za razliku od ostalih zemalja srednje i istočne Europe, ostali kompletno na margini", rekao je Plenković.
"U trenucima u kojima se mi bavimo okupiranim područjima, izbjeglicama i posljedicama ratnih šteta, zemlje istočne i srednje Europe postaju financijski investicijski centri. Ta je činjenica stvorila distancu između tih zemalja, koje su brzo napredovale prema Uniji, i Hrvatske, koja je nastojala loviti taj korak", ističe Plenković.
"Ključni element je povjerenje između istoka i zapada Europe"
Kao ključni element za proširenje Unije Plenković navodi povjerenje između "stare" i "nove" Europe.
"Ključni element je povjerenje između istoka i zapada Europe. Ne piše nigdje, a ključ je svega", rekao je Plenković.
Za ilustraciju je naveo anegdotu s britanskim diplomatom koji je rekao: "Vi čelnici istočne i srednje Europe pretvarate se da ste spremni, mi na Zapadu se pretvaramo da vas želimo."
"Ostvarenje 2013. je bilo vrlo zahtjevno, vrlo teško. Danas, kad gledam neke političke aktere, pa i javnost, gotovo da imam dojam da dio ljudi to ne cijeni", rekao je Plenković. Također je istaknuo da su šengenski prostor i eurozona jedine dvije dublje integracije kojima Hrvatska treba pristupiti, o čemu će uskoro biti donijete odluke.
"Schengen nije ono što bismo mi htjeli da jest"
"Mi u Schengen ulazimo u trenutku kada Schengen nije ono što bismo mi htjeli da jest, da slobodno prelazimo granice danas, zbog tri elementa, migracijske krize, terorizma i covida je upravo obrnuto. Unutarnje kontrole su svuda i cilj je zaštititi vanjsku granicu EU, spriječiti terorizam i staviti pandemiju pod kontrolu kako bismo se vratili u slobodu kretanja kakva je bila nekada", objasnio je premijer.
Što se tiče europodručja, on je danas s ministrom financija Zdravkom Marićem predstavio prijedlog zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj i najavio da bi od 5. rujna ove godine cijene u Hrvatskoj trebale biti iskazivane i u kunama i eurima, a to dualno iskazivanje će se protegnuti i na cijelu 2023. godinu.
"Ovo što se događa ove godine u biti je kulminacija procesa na kojima se sustavno radi zadnja dva desetljeća", ustvrdio je Plenković.