Foto: Hina
PREMIJER Andrej Plenković se na današnjoj sjednici vlade pohvalio najavom izlaska Hrvatske iz procedure za smanjenje prekomjernog deficita.
"To je potvrda kvalitetne i odgovorne politike koju vlada vodi kada je riječ o fiskalnoj konsolidaciji, mudrom proračunskom upravljanju i brizi o javnim financijama", rekao je Plenković.
Državnu blagajnu ne puni Plenković nego građani
Kao da je to rezultat njihovog rada, a ne boljeg punjenja državne blagajne zahvaljujući pojačanoj aktivnosti privatnog sektora, koji se - usprkos, a ne zahvaljujući - aktivnostima državne birokracije uspio izvući iz šestogodišnje krize.
Solidan rast ekonomije rezultirao je većim prihodima državnog proračuna, a time i smanjenjem njegova manjka, te sada javne financije izgledaju mnogo bolje nego ranijih godina. No, najnovije preporuke Europske komisije za 2017. i 2018. godinu, pokazuju da ključni problemi stoje neriješeni, jer Plenković, kao i prethodni premijeri, nema hrabrosti suočiti se s njima.
Prva preporuka odnosi se na stabilnost javnih financija, i ona, s obzirom na očekivani rast BDP-a, ne bi trebala predstavljati problem. No vlada bi osim toga trebala pojačati proračunsko planiranje, dopuniti strategiju za upravljanje i dalje visokim javnim dugom te ojačati neovisnost Povjerenstva za fiskalnu politiku.
Mirovinski sustav je neodrživ
Druga preporuka odnosni se na mirovinski sustav. Traže se mjere za obeshrabrivanje ranog umirovljenja, ubrzanje prelaska na kasniji odlazak u mirovinu, usklađivanje mirovinskih odredbi za pojedine kategorije s općim mirovinskim pravilima.
Hrvatska zbog negativnih demografskih trendova i smanjenja radno aktivnog stanovništva ima neodrživ mirovinski sustav. Broj umirovljenika i radnika gotovo se izjednačio, pa je solidarni sustav neodrživ. Tko će skupiti hrabrosti i reći budućim umirovljenicima da će morati raditi do 67 godina, da će se kažnjavati prijevremeni odlazak u mirovinu i da će se povlaštene mirovine morati ukinuti?
Plagijator Barišić provodi reformu obrazovnog sustava
U trećoj preporuci traži se ubrzanje reforme obrazovnog sustava te poboljšanje obrazovnog sustava za odrasle, starijie radnike, niskoobrazovane i dugotrajno nezaposlene. Ministar obrazovanja Pavo Barišić, za kojeg mnogi iz sustava znanosti i obrazovanja smatraju da zbog optužbi za plagiranje nije primjerena osoba za tu funkciju, trebao bi rješavati ogromne probleme - od zastarjelih programa, neadekvatnog rada s učenicima koje se bombardira gomilom suvišnih podataka, umjesto da ih se potiče na razmišljanje, što rezultira lošim rezultatima na međunarodnim testiranjima - pa sve do pojave da broj nastavnog osoblja raste dok broj učenika pada.
Može li HDZ otpustiti uhljebe?
Četvrta preporuka mogla bi biti jedna od najbolnijih za HDZ-ovu vladu jer se odnosi na funkcioniranje javne uprave. Pogon velikih stranaka tisuće su ljudi uhljebljenih u državnoj administraciji, a njih bi trebalo natjerati da rade i da prema radu budu i plaćeni. Europska komisija preporučuje "smanjenje rascjepkanosti i poboljšanje funkcionalne raspodjele nadležnosti u javnoj upravi kako bi se poboljšala efikasnost i smanjile teritorijalne razlike u pružanju javnih usluga. U konzultacijama sa socijalnim partnerima treba uskladiti okvir za plaće u javnom sektoru i javnim uslugama."
Umjesto privatizacije, HDZ najavljuje nacionalizacije
U posljednjoj, petoj preporuci, traži se ubrzanje privatizacije državnih poduzeća i ostale državne imovine te poboljšanje korporativnog upravljanja u državnim poduzećima. Plenkovićeva vlada krenula ja u potpuno suprotnom smjeru, pa su tako krajem prošle godine najavili nacionalizaciju INA-e. Osim toga, Plenković nastavlja praksu svojih prethodnika pa tuđim novcem, novcem hrvatskih građana, spašava neodržive firme poput Petrokemije ili Borova, umjesto da im kroz privatizaciju omogući nastavak rada na ekonomski održivim temeljima.