Poljska priprema odštetni zahtjev prema Rusiji zbog zločina počinjenih za vrijeme sovjetske dominacije, potez koji slijedi nakon ranijeg zahtjeva za isplatom 1.3 bilijuna eura odštete od Njemačke za zločine iz Drugog svjetskog rata, piše Financial Times.
Bartosz Gondek, direktor instituta kojemu je premijer Donald Tusk povjerio istraživanje ruskih povijesnih zločina, izjavio je da će istraga biti znatno opsežnija od one o nacističkim zločinima. Razlog je, kako kaže, to što je Poljska pod sovjetskim utjecajem provela više od četiri desetljeća tijekom Hladnog rata.
Gondek je rekao da je "prerano" govoriti o tome hoće li odšteta od Moskve premašiti iznos zatražen od Berlina 2022. godine.
Njegov tim od desetak poljskih povjesničara i istraživača suočava se s većim preprekama nego u slučaju njemačkog zahtjeva, opisujući istragu kao "dugoročan projekt". Poljski povjesničari nemaju pristup osjetljivim ruskim arhivima, a mnogi relevantni dokumenti su krivotvoreni ili uništeni tijekom sovjetskog razdoblja.
Podnošenje zahtjeva moglo bi dodatno zaoštriti napetosti s Moskvom, u vrijeme kada Varšava optužuje Vladimira Putina za intenziviranje hibridnog rata, osobito nakon upada ruskih dronova u poljski zračni prostor prošlog rujna.
Vlada premijera Tuska također tvrdi da je Poljska postala najčešća meta ruskih kibernetičkih napada, a uhićeno je i nekoliko osoba pod sumnjom da su špijunirale za Rusiju.
Poljski zahtjev prema Njemačkoj i dalje je neriješen i sporan, čak i na domaćoj političkoj sceni. Njemačka smatra da je pitanje reparacija pravno zatvoreno nakon Drugog svjetskog rata. U međuvremenu, poljska desna oporbena stranka Pravo i pravda (PiS) tvrdi da Tusk nije učinio dovoljno kako bi prisilio Berlin na isplatu.
Tuskovu proeuropsku koaliciju PiS je zamijenio na vlasti 2023. godine. Arkadiusz Mularczyk, zastupnik PiS-a u Europskom parlamentu koji je vodio zahtjev protiv Njemačke 2022. godine, rekao je da je njegova stranka oduvijek namjeravala podnijeti zahtjev i protiv Rusije, ali kasnije.
Optužio je Tuska da sada pokušava iskoristiti pritužbe protiv Moskve kako bi skrenuo pozornost sa "zastoja" u pregovorima s Berlinom. "Pokretanje pitanja ruskih reparacija zapravo je pokušaj da se izbjegne ključna tema, a to je još uvijek neriješena odgovornost Njemačke", rekao je Mularczyk za FT.
"S obzirom na to da je Tusk već prisvojio uspjehe PiS-a kao svoje, ne bi bilo iznenađenje da cinično pokuša stvoriti politički kapital gdje god može", dodao je.
Kremlj je dugo nijekao zločine poput masakra u Katinskoj šumi 1940. godine, u kojem je ubijeno oko 22.000 poljskih vojnih časnika i civila nedugo nakon podjele Poljske između Njemačke i Sovjetskog Saveza. Ipak, ruski je parlament 2010. konačno priznao da je sovjetski vođa Josif Staljin naredio ubojstva u Katinu.
Međutim, od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022., Putin promiče revizionistički pogled na povijest koji cilja i na Poljsku. Tako je 2023. tadašnji predsjednik ruskog parlamenta Vjačeslav Volodin sugerirao da bi Poljska trebala platiti Rusiji 750 milijardi dolara za oslobođenje na kraju Drugog svjetskog rata.
Prošlog je mjeseca šef ruskih federalnih arhiva Andrej Artizov izjavio da je studija naručena od Putina pokazala kako je Poljska potkopavala sovjetske napore za suradnju s Britanijom i Francuskom protiv Njemačke kako bi se spriječio Drugi svjetski rat, što Poljska odbacuje.
Poljski povjesničar Paweł Machcewicz smatra da Tusk vjerojatno slijedi dva politička cilja zahtijevajući "istočno izvješće" o sovjetskim zločinima. Prvo, njegova vlada želi se suprotstaviti Putinovoj rastućoj dezinformacijskoj kampanji protiv Poljske. Drugo, Tusk nastoji "pokazati javnosti da ne brinu samo desnica i stranka Pravo i pravda o poljskim interesima", rekao je Machcewicz.
U međuvremenu, Karol Nawrocki, povjesničar kojeg je PiS imenovao na dužnost predsjednika Instituta za nacionalno sjećanje, nastavlja vršiti pritisak na Berlin zbog reparacija. "Njemačka država do danas nije platila Poljskoj odštetu za zla iz Drugog svjetskog rata", rekao je Nawrocki prošlog mjeseca u Auschwitzu na godišnjicu oslobođenja nacističkog logora. "Na taj se način ne gradi svijet mira."
Unatoč odbijanju poljskog zahtjeva, njemački kancelar Friedrich Merz nedavno je poduzeo manje korake pomirenja, od obećanja o izgradnji spomenika Poljskoj u Berlinu do povrata opljačkanih poljskih artefakata.
"Razmatramo daljnje mogućnosti za prikladne humanitarne geste prema poljskom narodu", rekao je Merz u prosincu nakon sastanka s Tuskom. "Molim vas za razumijevanje što ne navodimo nikakve iznose, ali budite uvjereni da je njemačka vlada, kojoj sam na čelu, itekako svjesna svoje povijesne odgovornosti prema našoj susjedi Poljskoj."
Krajem prošlog mjeseca, Jakub Stefaniak, zamjenik šefa Tuskova ureda, rekao je da je Poljska na "početku puta" u utvrđivanju sovjetskih zločina te da je ovo "posljednji poziv" za prikupljanje svjedočanstava od starijih osoba koje su proživjele to razdoblje.
Gondek je dodao da će njegov institut, osim sovjetskih ratnih zločina, nastojati utvrditi i trošak koji je Poljska podnijela zbog gubitka dijela stanovništva i istočnih teritorija nakon 1945. godine. Rekao je da bi "istočno izvješće" trebalo odražavati "dugoročne ekonomske i društvene posljedice" "sovjetske sustavne dominacije" tijekom Hladnog rata.