Poljska kreće u gradnju nuklearne elektrane u blizini Baltičkog mora, među ostalim i kako bi obustavila proizvodnju struje pomoću ugljena. Bruxelles je dao zeleno svjetlo, piše Deutsche Welle.
Kad je poljski premijer Donald Tusk svojim sunarodnjacima priopćio odluku iz Bruxellesa, zvučalo je kao da donosi preuranjeni božićni dar. Europska komisija dopušta Poljskoj sufinanciranje izgradnje nuklearne elektrane. "Sada se može punom parom graditi – i to već u prosincu", rekao je Tusk.
Izgradnja prve poljske nuklearne elektrane trebala bi koštati više od 40 milijardi eura. Gotovo trećinu tog iznosa preuzima država. Novac ne dolazi od Europske unije nego od poljskih poreznih obveznika, ali je za to bila potrebna dozvola iz Bruxellesa. Elektrana bi trebala biti izgrađena sjeverozapadno od Gdanjska na obali Baltičkog mora, oko 250 kilometara od granice s Njemačkom.
Poljsko društvo, u mnogim pitanjima duboko podijeljeno, što se tiče nuklearne energije uglavnom je složno. U jednoj prošlogodišnjoj anketi više od 90 posto ispitanika podržalo je izgradnju poljskih nuklearnih elektrana, naglašava Jakub Wiech, novinar za energetska pitanja na internetskom portalu Energetyka24. "U Poljskoj postoji stranački konsenzus o nuklearnoj politici – u društvu i u politici. U Poljskoj ne postoji nijedna relevantna stranka koja je protiv nuklearne energije."
I Poljaci, svjesni klimatskih promjena, gledaju pozitivno na nuklearnu energiju. Ona bi trebala pomoći u napuštanju proizvodnje struje pomoću ugljena koja još uvijek pokriva najveći dio potreba u zemlji, kaže energetski analitičar Wojciech Jakobik. "S nuklearnom energijom istodobno postižemo dva naša klimatska i energetska cilja: sigurnost opskrbe i smanjenje emisija CO2."
Čak i u neposrednoj okolici planirane elektrane većina stanovništva podržava njezinu izgradnju, iako potpora ovdje nije tako izrazita kao u ostatku zemlje. To je povezano, primjerice, s mogućim utjecajem na turizam.
Teme poput potrage za konačnim odlagalištem nuklearnog otpada pak gotovo ne igraju ulogu u javnoj raspravi, pa ni za energetskog stručnjaka Jakuba Wiecha. "U prvim desetljećima te će se tvari moći skladištiti u samim elektranama", kaže on. "Samo bih mali dio toga uopće nazvao otpadom. Ostatak gorivnih šipki mogao bi se ponovno preraditi, tako da može ponovno poslužiti kao gorivo."
Prvu tranšu državnog udjela u financiranju izgradnje elektrane poljska vlada želi isplatiti još ovog mjeseca. No, prema sadašnjim planovima, dok doista ne poteče struja iz nuklearke, proći će više od deset godina.