OTOK Molat nalazi se u sjevernom dijelu Zadarskog otočja. Živjeti ondje i biti teško bolestan prava je životna lutrija. Naime, kako piše Slobodna Dalmacija, otok ima tek jednu vezu s kopnom dnevno.
Protagonist ove priče je polupokretni 67-godišnjak bez nekoliko nožnih prstiju. Njega je liječnik poslao na dodatne pretrage u zadarsku bolnicu misleći da se radi o teškoj tumorskoj dijagnozi.
Bolnica ne može napraviti analizu
Kad je pacijent obavio biopsiju i krvne pretrage, agonija je tek počela. Liječnik ga je obavijestio kako taj uzorak mora sam poslati u Zagreb, i to u uvjetima u kojima bi materijal ostao sačuvan za analizu u roku od pet sati.
Bolnica je obavila pretrage, ali analizu ne može obaviti jer nema opremu pa se pacijenti moraju sami snaći kako bi uzorak transportirali u Zagreb.
"Nekome tko je mlađi, pokretniji i upućeniji možda se nije problem organizirati, ali što da radi bolestan i polupokretan čovjek s otoka koji nema nikoga svog u Zadru, a kamoli u Zagrebu. Ništa, bespomoćan je! Ako ode na Autobusni kolodvor u Zadru i zamoli nekog od vozača da to preveze do Zagreba, tko će pošiljku dočekati na zagrebačkom kolodvoru i odnijeti do bolnice? Nemamo svi rodbinu i prijatelje u Zagrebu ili automobil da to možemo odvesti sami. Oko nas žive ljudi kojima je problem uopće doći s otoka u grad do bolnice jer ako ne obave pretragu do dva sata, kad se brod vraća natrag, oni moraju misliti gdje će tu noć spavati. I oni su pacijenti, i oni cijeli život plaćaju zdravstveno osiguranje sustavu koji ih, kada ga najviše trebaju, ostavlja na cjedilu. Je li moguće da danas, uza sve što postoji na ovom svijetu, sustav ne može organizirati prijevoz medicinskog materijala do Zagreba, nego pacijenti to moraju raditi sami?" pitaju se stanovnici Molata.
Novinari Slobodne potražili su odgovor od zamjenika ravnatelja zadarske bolnice.
"Nažalost, tako radimo godinama jer nemamo drugog izbora ako želimo pomoći pacijentima da što prije dođu do dijagnoze. Zadarska bolnica ima sklopljen ugovor s dostavnom tvrtkom DHL, preko koje svaki dan u ranim poslijepodnevnim satima razne uzorke šaljemo u specijalizirane laboratorije u Zagreb. Međutim, postoje specifične pretrage, a ovo je jedna od takvih, u kojima krv ili drugi uzorak ne smije čekati i mora stići do Zagreba u roku od pet sati kako bi uopće bio valjan za analizu. U tom slučaju dostava preko DHL-a nije moguća jer nikako ne bi stigli na vrijeme, pa se pacijenti organiziraju privatno i sami šalju. Nažalost, drugog načina nemamo, osim da pacijente odmah pošaljemo u Zagreb da tamo rade pretrage. Ovako im pokušavamo olakšati da barem zbog toga ne idu gore, nego da ono što mogu obave u svojoj bolnici", rekao je za Slobodnu Dalmaciju zamjenik ravnatelja dr. Edi Karuc.
Nema vozača koji bi vozio u Zagreb
"Mi nemamo vozača kojega možemo poslati da to vozi u Zagreb. Imamo jednoga koji sakuplja krv po gradskim ordinacijama, a ako njega pošaljemo, tko će krv pokupiti? To je naša realnost, nažalost. Ne mogu sve bolnice raditi sve pretrage jer to zahtijeva educirane ljude, posebne uvjete i skupu tehnologiju. Zato i imamo specijalizirane laboratorije koji se uglavnom nalaze u Zagrebu, a mi u toj situaciji pokušavamo napraviti najbolje što možemo. Od dva zla izaberemo manje i napravimo pretrage, umjesto da čovjeka šaljemo na dva dana u Zagreb zbog toga. To je najviše što u ovom trenutku možemo", zaključio je Karuc.