"STVAR je Zakona o radu i Zakona o državnoj inspekciji", kazao je u razgovoru za Index v.d. glavnog ravnatelja Josip Popovac objašnjavajući zašto je otkazana suradnja za 350 vanjskih suradnika HRT-a. "Moram vas odmah ispraviti, ne radi se o 350 ljudi, već o 110, 120 ljudi s kojima je HRT prekinuo suradnju. Kada govorimo o cijeloj godini radilo se o oko 300 ljudi", tvrdi Popovac i nastavlja: "Radi se zapravo o vanjskim suradnicima koji su imali elemente prikrivenog radnog odnosa, a što prema Zakonu o radu televiziji stvara velike štete. Također, radi se o ljudima koji su radili na poslovima na kojima su trebali raditi stalni zaposlenici, a Zakon kaže da se ti poslovi prvo trebaju rasporediti njima. Jako mi je žao kolega s kojima sam dugo radio, ali limitirani smo kolektivnim ugovorom koji ograničava broj zaposlenika. Uostalom, radi se o poslovnoj odluci da se poslovanje HRT-a stavi u okvire zakona", kaže v.d. glavnog ravnatelja HRT-a.
"Nezakonitosti uklanjamo ekspresno"
Popovac priznaje već notornu činjenicu da vanjski suradnici najviše rade na televiziji dok se stalnim zaposlenicima prigovara da ne rade ništa. Tvrdi, ova je Uprava tome odlučila stati na kraj. Opći je stav javnosti da HRT zapošljava prevelik broj ljudi te da bi se kvalitetan program mogao proizvoditi i sa bitno manjim brojem ljudi, no zaposlenici HRT-a, bivši i sadašnji, vrhuški zamjeraju nepostojanje kriterija prema kojima se vrši selekcija ljudi, ali i način na koji je s dugogodišnjim suradnicima raskinuta suradnja.
"Što se tiče provedbe te odluke, držim da se ona mogla iskomunicirati primjerenije. Opet ponavljam, to je odluka koju nije bilo nimalo lako donijeti, ali s obzirom na ozbiljnost situacije i mogućnost sankcija temeljem nadzora inspekcije rada, pošto smo utvrdili da ima elemenata nezakonitosti, mi smo tu nezakonitost morali ukloniti ekspresno. Govorimo o velikom sustavu koji nije moguće potpuno iskontrolirati, ali na ono što se uoči da je suprotno zakonskim propisima, ova Uprava će reagirati promptno. Osobno žalim za mnogim vrijednim suradnicima, ali napominjem da će, a to smo usuglasili i sa sindikatima, prilikom ponovnog zapošljavanja prednost imati ljudi koji su surađivali s HRT-om", kaže nam Popovac.
Režu broj ljudi, a uvode dva nova kanala
V.d. ravnatelj tvrdi da se radi o vjerojatno posljednjim prekidima suradnje takvog tipa, temeljenima na ZOR-u, sada će, kaže, vladi dostaviti dopunjeni plan restrukturiranja koji je nedavno odbijen u Saboru te poslan na doradu. Plan restrukturiranja nema, objašnjava Popovaca, nikakve veze s recentnim otkazima. Kada isti bude prihvaćen, onda će se razmišljati o višku zaposlenika. "Taj proces nije jednostavan, niti može biti brz i ekspresan. Program zbrinjavanja jedan je malo duži proces koji zahtijeva puno predradnji i nije dio ove priče s vanjskim suradnicima", ističe Popovac dodajući kako im je iz Vlade zamjeren što u planu nije bilo otpuštanje većeg broja zaposlenika. "No, nije uvažena okolnost da se uvode dva televizijska kanala i da se proizvodnja poduplava te da ozbiljno restrukturiranje traži i tehnološko restrukturiranje, bez kojeg nije mogu ostvariti veći dio smanjenja u troškovima radne snage od onoga što je predloženo".
Podsjetimo, u planu restrukturiranja koji je ponuđen Vladi, bila su u planu otpuštanja 389 zaposlenika HRT-a do 2014. godine. Otpuštanjem dijela zaposlenih, televizija bi uštedjela, prema procjeni, 7,4 milijuna eura.
"Ako misle da su u pravu, neka traže odštetu"
Glavni ravnatelj, naravno, u startu je odbacio navode da HRT radi po direktnim nalozima vlasti i da javna kuća podliježe ucjenama od strane premijerke Jadranke Kosor, tvrdi: "Stvar je svake uprave da posluje zakonito", uvjerava nas Popovac tvrdeći da je odlučan stvar očistiti do kraja. Pri tom ne razmišlja o brojnim tužbama kojima su vanjski suradnici zaprijetili HRT-u: "Svatko tko misli da mu je neko pravo povrijeđeno, ima pravo zatražiti odštetu, ali na nama je bilo da otklonimo posljedice koje su nastajale zadnjih desetak, 15 godina, i jednom kada se stvari počnu raščišćavati, treba ih čistiti do kraja". Sukus svega je, tvrdi Popovac, da ljudi u kući podignu razinu svoje produktivnosti i poslove preuzmu na sebe.
Na našu primjedbu da se otpuštaju vanjski suradnici i honorarci koji su godinama radili za HRT kao da su u stalnom radnom odnosu, dok se s druge strane uzimaju novi zaposlenici, izvan redova ove kuće, kao što je nova glasnogovornica HRT-a koja dolazi s RTL-a Dorotea Lazanin – Jelenc, zatim Milana Vukovi-Runjić ili Nada Mirković, obje dobro plaćene vanjske suradnice, Popovac kaže kako karakter tih suradnji nije isti. "Za mjesto glasnogovornika je bio javni natječaj, otvoren za sve i svatko se mogao prijaviti. A vanjske kolege kao Milana i Nada, to je vanjska suradnja koja nema taj karakter prikrivenog radnog odnosa. Mi ćemo i dalje uzimati kreativne vanjske suradnike i karakter tih suradnji nije isti. Tamo se radilo o ljudima koji rade puno radno vrijeme, a s druge strane na istim poslovima su trebali biti angažirani stalni zaposlenici, kojima se ne smije uzeti njihovo pravo na rad", kazao nam je.
O "obračunu" s Latinicom
A je li ta priča s prevelikim brojem zaposlenika iskorištena da se ravnateljstvo "obračuna" s "problematičnom" Latinicom i ljudima koji rade na njoj, Popovac opovrgava: "Ma otpuštanje ljudi iz Latinice nema veze s tim. Poslovno stabiliziranje HRT-a zahtijeva određene promjene, a ovdje je bila riječ o ozakonjavanju poslovanja".
O cenzuri u Latinici nije htio reći ni riječi. "Zakon o HRT-u to stavlja u nadležnost urednika informativnog programa, i ako postoje prijepori mislim da će to kolege urednici međusobno razriješiti". U dobivanju odgovora nije pomogla ni primjedba upućena v.d.-u glavnog ravnatelja da će zbog cenzure priloga o privatizaciji Name u Latinici koju imamo tek pogledati naredni ponedjeljak HRT vjerojatno trpjeti i financijsku štetu jer su tisuće dioničara Name zaprijetili prestankom plaćanja TV pristojbe, Popovac tek kaže: "Imam povjerenje u urednike i uredništvo i mislim da će na profesionalan način riješiti probleme i procijeniti što je najbolje za kuću. Postoji Programsko vijeće i postoji glavni urednik, i toga se reda trebaju držati svi", zaključuje Popovac.