SUD Europske unije u Luxembourgu proglasio je da nije nadležan za odlučivanje o graničnom sporu između Slovenije i Hrvatske, ali su te dvije države članice ipak obvezne, u skladu s člankom 4. stavkom 3. UEU-a, lojalno surađivati na pronalaženju konačnog pravnog rješenja tog spora sukladnog međunarodnom pravu.
Ovom odlukom Sud je prihvatio hrvatski prigovor o nenadležnosti i postupak se automatski obustavlja. Odluke Suda EU-a su konačne i nema žalbe.
Slovenski mediji ističu da je sud naložio da dvije zemlje ulože napore da u skladu s člankom 4. Ugovora o EU nađu rješenje spora.
"Sud Europske unije nije nadležan za odlučivanje o graničnom sporu između Slovenije i Hrvatske, ali su te dvije države članice ipak obvezne, u skladu s člankom 4. stavkom 3. Ugovora o Europskoj uniji, lojalno surađivati na pronalaženju konačnog pravnog rješenja toga spora sukladno međunarodnom pravu", kaže se u sažetku presude koju je na hrvatskom jeziku pročitao predsjednik Suda EU-a Koen Lenaerts. Lenaerts je dodao da je Slovenija dužna platiti troškove Hrvatskoj koje je imala u ovom predmetu.
"Sud je, ističući da je u ovom predmetu arbitražnu odluku donio međunarodni sud uspostavljen na temelju bilateralnog arbitražnog sporazuma uređenog međunarodnim pravom, čiji predmet ne potpada pod područja nadležnosti Unije i kojeg Unija nije stranka, naglasio da ni Sporazum o arbitraži ni arbitražna odluka nisu sastavni dijelovi prava Unije. U tom je okviru precizirao da se upućivanje, neutralnim izrazima, u jednoj odredbi Akta o pristupanju Hrvatske Uniji na navedenu arbitražnu odluku ne može tumačiti na način da se time u pravo Unije uključuju međunarodne obveze koje su dvije države članice preuzele u okviru navedenog Sporazuma o arbitraži", kaže se u priopćenju koje je Sud objavio.
"Veliko vijeće Suda proglasilo se nenadležnim za odlučivanje o tužbi koju je podnijela Slovenija, na temelju članka 259. UFEU-a, radi utvrđenja da je Hrvatska povrijedila obveze koje ima na temelju prava Europske unije time što nije ispunila obveze koje za nju proizlaze iz Sporazuma o arbitraži sklopljenog sa Slovenijom, namijenjenog razrješenju graničnog spora između te dvije države, kao i iz arbitražne odluke kojom se utvrđuju morska i kopnena granica između navedenih država. Međutim, Sud je pojasnio da ta nenadležnost nema utjecaja na obveze, koje za svaku od tih dviju država članica u njihovim međusobnim odnosima, ali i u odnosu na Uniju i druge države članice, proizlaze iz članka 4. stavka 3. UEU-a, da lojalno surađuju na pronalaženju konačnog pravnog rješenja sukladnog međunarodnom pravu kako bi osigurale djelotvornu i nesmetanu primjenu prava Unije u dotičnim područjima. U tu svrhu mogu upotrijebiti bilo koji način rješavanja međusobnog spora, uključujući, ako je potrebno, i njegovo podnošenje Sudu na temelju sporazuma u skladu s člankom 273", dodaje se u priopćenju.
Zašto je Slovenija pokrenula postupak
Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na temelju članka 259 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i predložila Sudu EU-a da utvrdi krši li Hrvatska 2. i 4. članak Ugovora koji govori o poštovanju vladavine prava i lojalnoj suradnji među državama članicama EU-a. Slovenija također tvrdi da Hrvatska krši uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici, schengenskim propisima o kretanju osoba te direktive pomorskom prostornom planiranju.
Hrvatska je uložila prigovor o nenadležnosti jer smatra da Sud EU-a nije nadležan odlučivati o zahtjevima Slovenije u navedenom postupku s obzirom na to da između dviju država nije doista riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU, nego da je riječ o sporu koji se odnosi na tumačenje i primjenu međunarodnog prava, koji treba rješavati primjenom pravila međunarodnog prava i za to predviđenim sredstvima mirnog rješavanja sporova, uključujući pregovore.
Odluka uranila zbog Brexita?
Odluka je donesena puno ranije nego što se očekivalo, samo mjesec i pol dana nakon objave mišljenja nezavisnog odvjetnika o ovom predmetu koji je u potpunosti odbacio slovenske argumente. Obično od objave mišljenja nezavisnog odvjetnika do odluke Suda prođe nekoliko mjeseci i stoga se odluka očekivala negdje na proljeće.
Moguće je da je ta brzina neizravno povezana s Brexitom. Naime, sudac izvjestitelj za ovaj slučaj je Britanac Christopher Vajda koji mora napustiti Sud istodobno kad i Velika Britanija Europsku uniju.
Sudac izvjestitelj priprema nacrt presude, a ako mu istekne mandat prije nego što se presuda može donijeti, imenuje se drugi sudac izvjestitelj.
U Velikom vijeću od petnaestak sudaca koji su se bavili slovenskom tužbom bili su i Slovenac Marko Ilešič i Hrvat Siniša Rodin. Njime predsjeda predsjednik Suda, belgijski sudac Lenaerts.
Ovakva se odluka očekivala nakon što je nezavisni odvjetnik suda 11. prosinca objavio mišljenje da Sud nije nadležan za taj slučaj
Nezavisni odvjetnik Suda EU-a, Estonac Priit Pikamae, objavio je 11. prosinca 2019. mišljenje da Sud nije nadležan za taj slučaj. Njegovo mišljenje je potpuno u skladu s hrvatskim argumentima.
Nezavisni odvjetnik Pikamae smatra da sa stajališta prava EU-a, granica između Hrvatske i Slovenije nije utvrđena odlukom arbitražnog suda, dok je slovensko stajalište da je time granica definitivno utvrđena i da se o tome ne može više pregovarati.
Nezavisni odvjetnici su posebnost Suda EU-a, oni ne zastupaju ničije interese, ni stranaka, ni javnosti, nego samo daju stručno mišljenje o relevantnim pravnim pitanjima. Sud nije obvezan uvažiti mišljenje nezavisnog odvjetnika. Dosadašnja praksa pokazuje da u predmetima koji se vode pred Velikim vijećem Suda EU-a, a to je slučaj i s ovom slovenskom tužbom, Sud slijedi mišljenje nezavisnog odvjetnika u približno polovici slučajeva.
Još u travnju predsjednik Suda upozorio da slovenski put nije dobar
Predsjednik Suda, Belgijanac Koen Lenaerts još je u travnju 2018. godine upozorio da put koji je odabrala Slovenija pozivajući se na članak 259. nije dobar i sugerirao umjesto toga članak 273, koji predviđa mogućnost da dvije države sporazumno iznesu slučaj pred Sud EU-a. Lenaerts je rekao da bi bilo primjerenije da se taj prijepor riješi na drugi način, tako da obje države sporazumno pred sud EU-a iznesu taj slučaj.
“Taj članak nudi mogućnost da članice pred Sud EU-a iznesu međusobne sporove o predmetu koji se u strogom smislu ne tiče europskog prava, ali je za članice i za EU važan u širem kontekstu”, rekao je tada Lenaerts. Sud u priopćenju objašnjava genezu spora, sporazum o arbitraži koji su dvije zemlje potpisale, izlazak Hrvatske iz sporazuma zbog nedopuštene komunikacije između arbitra kojeg je imenovala Slovenija i njezina agenta na tom arbitražnom sudu, zatim arbitražnu odluku i podnošenje slovenske tužbe.