Nakon desetljeća neizvjesnosti i odbačenih planova, NASA je na pragu svog najvećeg testa u posljednjih pedeset godina. Program Artemis, čiji je cilj vratiti ljude na Mjesec i uspostaviti ondje stalnu bazu, ulazi u ključnu fazu. Već u veljači očekuje se lansiranje misije Artemis II, prvog leta s ljudskom posadom izvan niske Zemljine orbite još od slavne misije Apollo 1972. godine, piše CNN.
Ova povijesna misija povest će četveročlanu posadu - NASA-ine astronaute Reida Wisemana, Victora Glovera i Christinu Koch te Jeremyja Hansena iz Kanadske svemirske agencije, na putovanje oko Mjeseca. Ipak, povratak u duboki svemir nakon više od pola stoljeća pauze nosi goleme izazove. Iako se NASA oslanja na lekcije naučene iz programa Apollo, misije Artemis imaju daleko složenije ciljeve i koriste nove tehnologije.
Kao i kod svakog svemirskog leta, neizvjesnosti su neizbježne i ništa nije zajamčeno. "Najvažnija stvar na kojoj radimo, usavršavamo je i brusimo, jest: Kako se nositi s nepoznatim?" rekao je Hansen tijekom konferencije za novinare u rujnu.
Posada neće ponoviti nijedan od letova Apolla. Umjesto toga, Artemis II ima za cilj testirati i provjeriti ključne sustave svemirske letjelice Orion. Letjelica će kružiti oko Mjeseca putanjom praćke, dizajniranom tako da astronaute vrati prema Zemlji čak i ako dođe do kvara na pogonskom sustavu kapsule.
Za razliku od misija Apollo koje su ulazile u nisku Mjesečevu orbitu, Artemis II koristit će putanju leta prilagođenu dizajnu i masi Oriona. Letjelica će napraviti veliku, široku petlju oko Mjeseca, umjesto da leti u uskim krugovima bliže površini.
Iako članovi posade neće sletjeti, njihova će putanja ponuditi jedinstven pogled na našeg najbližeg nebeskog susjeda. "Mogli bismo vidjeti dijelove Mjeseca koje ljudske oči nikada prije nisu vidjele", rekla je Koch. "I učili smo kako te opservacije pretvoriti u opipljivu znanost."
Misija se odvija i u pozadini geopolitičkih napetosti, budući da američki zakonodavci istraživanje Mjeseca vide kao politički imperativ u svjetlu brzo napredujućeg kineskog svemirskog programa. Artemis II služit će kao prethodnica misiji koja bi kasnije u ovom desetljeću trebala spustiti astronaute na područje Mjesečevog južnog pola po prvi put u povijesti.
Kao i svaka misija izvan niske Zemljine orbite, dijelovi putovanja bit će obilježeni potpunom izolacijom. "Tih 45 minuta kada smo najbliže lunarnoj površini, također ćemo biti izvan kontakta - imat ćemo gubitak signala", rekao je Glover.
"Volio bih da se cijeli svijet - tih 8 milijardi ljudi… okupi i samo se nada i moli da ponovno uspostavimo signal." Glover je naglasio da je svrha povratka na Mjesec bolje razumijevanje tehnologije potrebne za održavanje ljudskog života i navigaciju u tako surovom okruženju.
Što se bolje shvate granice i mogućnosti, to će NASA biti bliže cilju uspostave stalnog lunarnog naselja kao pripreme za još složenije misije, poput one na Mars. Čak i pogreške, rekao je, "bile bi podsjetnik, podatkovna točka koju svi dijelimo, da možemo raditi izazovne i vrlo važne stvari kada radimo zajedno."
Kada misija Artemis II poleti, posada će biti smještena unutar kapsule Orion na vrhu divovske NASA-ine rakete Space Launch System (SLS). Lansiranje iz Svemirskog centra Kennedy na Floridi moguće je već 6. veljače. Nakon što dosegne ispravnu putanju, Orion će se odvojiti od rakete i započeti svoj višednevni let prema Mjesecu, prelazeći udaljenost od 385.400 kilometara.
Na takvim udaljenostima, astronauti će se suočiti s mnogo oštrijim radijacijskim okruženjem. Astronauti na Međunarodnoj svemirskoj postaji, koja kruži samo nekoliko stotina kilometara iznad Zemlje, još su uvijek "unutar zaštitne ovojnice koja nas pomaže zaštititi od dijela tog svemirskog vremena", napomenuo je Jacob Bleacher, glavni znanstvenik u NASA-i.
Utjecaj takvog okruženja na ljudsko tijelo i dalje je djelomično nepoznanica. "Znanost Artemisa je znanost o nama. Ovdje ćemo prikupljati neke od osnovnih podataka o tome kako ljudi funkcioniraju kada se udalje od Zemlje", dodao je. Dok su Orion i raketa SLS prošli testove tijekom bespilotne misije Artemis I 2022. godine, NASA nikada u svemiru nije testirala sustave za održavanje života s posadom.
Ključan test proći će i Orionov toplinski štit, poseban premaz koji štiti astronaute od ekstremne vrućine pri povratku u Zemljinu atmosferu, kada temperature mogu doseći 2760 stupnjeva Celzija. Tijekom misije Artemis I, toplinski štit pokazao je abnormalno trošenje. Komadi zaštitnog materijala odvojili su se dok je kapsula uranjala natrag kroz atmosferu.
Iako šteta nije bila katastrofalna, NASA je provela više od godinu dana rješavajući problem, a performanse štita izazvale su brojne kritike. "Vrlo smo uvjereni da ćemo moći sigurno vratiti našu posadu misije Artemis II", izjavila je Lakiesha Hawkins, jedna od voditeljica u NASA-i.
Tijekom svog desetodnevnog putovanja, astronauti će biti daleko od pasivnih putnika. Na brodu će se nalaziti alati za procjenu njihove kognicije, sna, stresa, imunoloških reakcija i kardiovaskularnog zdravlja. Mali čipovi s ljudskim tkivom organa prikupljat će podatke o tome kako tijela reagiraju na okruženje dubokog svemira.
Posada će također provoditi znanstvene inicijative usmjerene na Mjesec. "Dok Orion prolazi daljom stranom Mjeseca, stranom koja je uvijek okrenuta od Zemlje, posada će analizirati i fotografirati geološke značajke na površini, kao što su udarni krateri i drevni tokovi lave", navela je NASA.
Te će informacije biti ključne za buduće misije na Mjesec, poput Artemisa III, kada će astronauti pokušati ponovno hodati Mjesečevom površinom.