PAR kilometara od Savskog mosta, niz desnu obalu Save, nalazi se jedna od najljepših i najtužnijih građevina u Zagrebu. Riječ je o nezavršenoj Sveučilišnoj bolnici, koja još uvijek stoji kao spomenik iznevjerenih snova i doprinosa građana Zagreba.
Golemi bolnički kompleks je krajem 1980-ih bio izgrađen do 45 posto te se danas može njime bez problema prošetati i svjedočiti u kakvu se fascinantnu ruinu u međuvremenu pretvorio. Index je to ovih dana i učinio. Prošli put smo se ovom temom detaljnije bavili prije šest godina te nas je zanimalo je li se nešto promijenilo ili pokrenulo.
>> POGLEDAJTE FOTOGRAFIJE Sveučilišna bolnica, sramota teška 200 milijuna vaših eura
Sigurnosni rizici u nedovršenoj bolnici
Treba naglasiti da treba biti vrlo oprezan tijekom obilaska ovog nedovršenog objekta s obzirom na to da se u podovima često nalaze rupe za cijevi u kojima cijevi nema, ali je lako previdjeti rupu i slomiti nogu. Poželjno je i doći u obući debljeg đona jer je pod u dijelovima prizemlja pokriven tonama razbijenog stakla tj. razbijenih i popucalih prozora bolnice koji su se prosuli naokolo.
Ruinirani kompleks uljepšavaju grafiti i street art, kojih su puni zidovi na nekoliko katova bolnice. Ima doista odličnih radova, koji bi komotno mogli krasiti fasade na ekskluzivnim lokacijama u Zagrebu, umjesto da se forsiraju murali ratnim zločincima i Dinamu. Znak života je i bilje koje u međuvremenu raste na krovu dijela bolničkog kompleksa.
Grafiti svjedoče i o tome da je barem dio Zagrepčana našao namjenu ovoj propaloj investiciji, koja predstavlja jedan od najvećih političkih i ljudskih poraza Hrvatske i njenog glavnog grada u protekla tri desetljeća. Svjedoče i o tome da nema nikakvih zaštitara.
Na bolnici ima i više vanjskih željeznih stepenica, čiji su dijelovi pokradeni, pa se ne preporučuje penjanje njima.
Spektakularan pogled s krova
Do krova se najsigurnije može doći betonskim stepenicama unutar zgrade, no treba se držati uza zid jer stepenice nemaju nikakav rukohvat ili ogradu. Zapravo, općenito se ne savjetuje bilo kakvo saginjanje preko rubova, kojih je mnogo jer nigdje nisu postavljene ograde koje bi došle u završnoj fazi projekta i opremanja interijera. U zgradama se nalaze i prazna okna za liftove koja treba izbjegavati. Noću je sve to dodatno opasnije jer ne postoji nikakva rasvjeta.
S druge strane, pogled s krova bolnice je spektakularan. S jedne strane je Sljeme, s druge Arena, dok pored mirno teče Sava. Riječ je o izvrsnoj lokaciji za širenje Zagreba, samo što bi to trebalo učiniti urbanistički smisleno i uz savjetovanje s građanima. Cijeli taj dio bi mogao biti novi lijepi kvart grada uz rijeku.
U svakom slučaju, boravak na krovu nedovršene Sveučilišne bolnice potiče sanjarenje.
Izgradnja bolnice financirana samodoprinosom
Sveučilišna bolnica koja se počela graditi 1980-ih ostavljena je 1990-ih da propada, kao da se HDZ-ova gradska i državna vlast osvećivala ideji bolnice napravljene socijalističkim samodoprinosom građana Zagreba. Oni su od 1982. do 1992. dali iznos koji se tada mjerio stotinama milijuna njemačkih maraka; upućeni tvrde da je riječ o oko današnjih dvjestotinjak milijuna eura.
Od početka su neki s pravom upozoravali da je Sveučilišna bolnica megalomanski projekt, ali kada se toliko novca uložilo i toliko toga već izgradilo, onda je projekt trebalo privesti kraju. Ili prenamijeniti.
Sve je bila bolja opcija od one koju se izabralo, a to je praviti se da Sveučilišna bolnica u Blatu ne postoji i pustiti je da propada. Zapravo se može reći da je to ignoriranje bilo zločin protiv javnog interesa, no ne treba zaboraviti ni da Zagrepčani nisu baš reagirali na propadanje poluizgrađene bolnice. Ona nikad nije bila glavna tema u političkim raspravama u Zagrebu iako su je Zagrepčani gradili vlastitim novcem.
Dogovor države i Grada Zagreba
Nezavršena bolnica je u vlasništvu Grada Zagreba, tako da je uvijek bio važan i dogovor države i Grada. Interesa nije bilo, svi su se pravili da problem ne postoji ili smišljali neodrživa javno-privatna partnerstva kojima se Sveučilišnu bolnicu trebalo završiti. Od toga ništa nije bilo.
Konačno se u prošlom mandatu premijera Andreja Plenkovića krenulo s idejom Nacionalne dječje bolnice, koju se htjelo smjestiti u Blatu i djelomice financirati europskim novcem. No, tek se trebalo ispitati je li moguće dovršiti postojeću ruinu i je li to najpovoljnija opcija za Nacionalnu dječju bolnicu.
Okvirni sporazum o suradnji Republike Hrvatske i Grada Zagreba na pripremi projekta izgradnje Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu potpisali su još 2019. tadašnji ministar zdravstva Milan Kujundžić i gradonačelnik Milan Bandić.
“Izrada studije izvodljivosti prvi je korak do izgradnje Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu”, poručeno je tada iz vlade.
Peripetije s izborom autora studije izvodljivosti
Uslijedilo je raspisivanje natječaja za autora studije izvodljivosti.
U prvom postupku javne nabave zaprimljeno je pet ponuda od kojih je naručitelj - Ministarstvo zdravstva - tri ocijenio valjanima te je 12. prosinca 2019. godine donio Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, austrijskog NCE Consultinga. No, krenule su razne žalbe na proceduru, poništavanje natječaja i raspisivanje novih, tako da je ugovor s NCE Consultingom konačno potpisan tek 28. svibnja 2020. godine. Ministarstvo je studiju platilo oko osam milijuna kuna bez PDV-a.
Radi se o, pisali su mediji, vrlo zahtjevnoj studiji koja bi trebala donijeti rješenja vezana za arhitekturu, promet, urbanističko uređenje i medicinsku dokumentaciju te odgovoriti na dilemu same izgradnje bolnice unutar postojećeg objekta.
Uz austrijskog ponuditelja, četiri petine vrijednosti ugovora odradit će podizvođači. To su austrijski VAMED Standortenwicklung und Engineering GmbH iz Beča te dvije domaće tvrtke, Institut IGH te PPP Centar.
Usto, temeljem okončanog javnog poziva za stručno upravljanje investicijom, koja bi se trebala sufinancirati novcem EU fondova, odabrana je tvrtka Plavi partner d.o.o., u vlasništvu Željka Tufekčića, bivšeg dužnosnika Ministarstva financija i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, pisao je 2020. Poslovni.hr.
Ministarstvo zdravstva se samo pohvalilo napretkom projekta prošle jeseni
U rujnu 2021. godine Ministarstvo zdravstva se samo pohvalilo napretkom u vezi nezavršene bolnice u Blatu.
"Sa zadovoljstvom mogu ustvrditi kako se aktivnosti usmjerene prema gradnji spomenute bolnice provode prema planu, budući da je Nacionalna dječja bolnica jedan od strateških ciljeva našeg zdravstvenog sustava", izjavio je ministar Vili Beroš nakon prošlogodišnjeg sastanka sa zagrebačkim gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem s kojim je razgovarao o napretku tog projekta.
Ministar zdravstva posebno je istaknuo kako je u tom cijelom kompleksnom procesu važna bliska, partnerska suradnja Ministarstva zdravstva i Grada Zagreba te ocijenio sastanak s gradonačelnikom "pozitivnim iskorakom na tom putu".
Zanimalo nas je što se u međuvremenu dogodilo s obzirom na to da je “bliska partnerska suradnja” započela prije više od pola godine.
Grad Zagreb za Index: Traju pregovori da se ugovorom bolnica prenese u vlasništvo RH
Iz Grada Zagreba su bili šturi.
“Održano je nekoliko sastanaka Grada i Ministarstva na kojima je, među ostalim temama, bilo riječi i o projektu bolnice u Blatu. Gradonačelnik je na sastancima naglasio kako će Grad Zagreb biti konstruktivan partner kako bi se konačno bolnica izgradila, što je od velike važnosti ne samo za državu i grad već posebice za Novi Zagreb”, poručili su za Index iz Grada Zagreba.
Dodali su kako su u tijeku su pregovori oko sklapanja ugovora između Grada Zagreba i Republike Hrvatske kojim bi se nekretnina Z.k.č. 501 k.o. Blato novo, uknjižena kao vlasništvo Grada Zagreba, ukupne površine 523 177 m2, prenijela u vlasništvo Republike Hrvatske i to naplatnim putem.
Ministarstvo zdravstva za Index: Studija izvodljivosti je gotova
Beroševo ministarstvo je zato opširno odgovorilo na Indexove upite.
Studiju izvodljivosti je izradio stručni tim NCE Consulting Engineering GmbH & CoKG mjesec dana prije ugovorenog roka Ministarstvu zdravstva.
“Strateški projekt izgradnje Nacionalne dječje bolnice podijeljen je na tehnički dio objekta koji bi bio korišten od stare, ali tehnički uporabljive i iskoristive građevine, dok bi se kompletna bolnica gradila istočno od sadašnje lokacije Sveučilišne bolnice”, kažu iz Ministarstva zdravstva.
“U zavisnosti od potreba, organizacijskih i financijskih okolnosti, previđena je mogućnost izgradnje u dvije faze, svaka s oko 50 tisuća četvornih metara bruto površine. U prvoj fazi, objedinit će se pedijatrija i dječja kirurgija današnje Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj ulici u Zagrebu te Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice, a u drugoj fazi bili bi organizirani posebni pedijatrijski odjeli poput psihijatrije i neuropedijatrijske rehabilitacije, kao i opstetricije i ginekologije iz bolnica u Kukuljevićevoj, s Goljaka te iz KBC-a Sestre milosrdnice i Merkura”, dodaju.
"Gradnja objekta mogla bi krenuti početkom 2025. godine"
Za ostvarenje ambicioznih planova preseljenja djelatnosti, pacijenata i zdravstvenih djelatnika sa sadašnjih pet lokacija na ovu novu lokaciju, potrebno je učiniti niz koraka prema tome cilju.
Odrađeni su priprema dokumentacije za raspisivanje natječaja za izradu idejnog projekta i odabir voditelja projekta te su u tijeku razgovori s Europskom komisijom oko financiranja iste u sljedećem financijskom razdoblju od 2021. do 2027. godine.
“Zahtjevni poslovi izrade potrebne dokumentacije, ishođenja dozvola zahtijeva vrijeme, a bude li sve išlo prema planu, kao što je Studija izvodljivosti pokazala da se može, gradnja objekta mogla bi krenuti početkom 2025. godine, a završetak i opremanje, te početak rada s proljeća 2028. godine”, navode iz Ministarstva zdravstva.
Izgradnja nove dječje bolnice, prema ocjenama u navedenoj studiji, omogućila bi, u odnosu na sadašnje ustanove u kojima se pružaju zdravstvene i medicinske usluge djeci, puno kvalitetnije uvjete, kako za pacijente tako i za zdravstveno osoblje i druge zaposlene.
“Ovako zamišljena i izvedena kompaktna zgrada je objekt po mjeri čovjeka za pružanje kvalitetnih i učinkovitih zdravstvenih usluga, s funkcionalnim rješenjima unutar objekta u skladu s modernim standardima bolničkih građevina i zahtjevima suvremenog liječenja pacijenata te je sve prilagođeno smještaju pacijenata, posebno djece i rodilja, ali nisu zanemarene niti potrebe za smještaj roditelja malih pacijenata, kao ni pristupi iz zona za dječju skrb u prostore za rekreaciju na otvorenome i slični sadržaji”, ističu.
Prednosti izgradnje nove dječje bolnice na južnoj obali Save
Autori studije posebnu važnost pridaju budućoj dječjoj bolnici s obzirom na prometnu povezanost i pristupačnost modernom i propusnom prometnicom, što uvelike pridonosi brzom dolasku pacijenata i njihovih pratitelja do bolnice.
Analizirajući i uspoređujući financijske i druge učinke u ulaganjima i održavanjima sadašnjih bolničkih kapaciteta u kojima se pruža zdravstvena skrb djeci s potrebnim ulaganjima u novu nacionalnu dječju bolnicu u Blatu, autori studije izdvojili su nekoliko prednosti nastavka rada na realizaciji izgradnje nove dječje bolnice na južnoj obali Save.
“Izgradnjom nove zgrade bolnice omogućit će se nastavak strateškog razvoja i objedinjavanje klinika na lokaciji Blato, poboljšanje funkcionalnosti i efikasnije poslovanje tog dijela zdravstvenog sustava te unaprjeđenje kvalitete infrastrukture i povećanje kvalitete pružanja zdravstvenih usluga u tim klinikama i zavodima. Uz to važno je naglasiti da takva organizacija jedinstvene bolnice za djecu povećava osjećaj sigurnosti i ugode kod pacijenata, poboljšava uvjete rada za osoblje te nastavnih i istraživačkih kapaciteta, a znatno smanjuje operativne troškove te povećava energetsku efikasnost”, kažu iz Ministarstva.
Planira se bolnica čija energija većinom dolazi iz obnovljivih izvora
Nacionalna dječja bolnica predstavlja i ogledni primjer greenfield investicije odnosno potpuno održive građevine, ne samo u Hrvatskoj nego i u granicama Europske unije.
“Gotovo cjelokupna energija, ili točnije do 84 posto, dolazit će iz obnovljivih izvora, dijelom iz solarnih izvora, ali i velikim dijelom iz geotermalnih izvora kojima obiluje sama lokacija na kojoj će se graditi buduća bolnica. U Hrvatskoj do sada nismo imali Carbon Zero Neutral građevinu, ali realizacijom ovog projekta nove dječje bolnice daje se značajan doprinos globalnim nastojanjima u smanjenju emisije stakleničkih plinova”, hvale se iz Beroševa ministarstva.
Kažu da su ovaj projekt pokretali usred pandemije, što je stvari dodatno kompliciralo.
“Iako se put do nove Nacionalne dječje bolnice čini dugim, ne smijemo smetnuti s uma da je još dulje trajala ideja i težnja da se krene u ovaj zahtjevni projekt. Unatoč dvogodišnjoj borbi s epidemijom korone i svime što ona sa sobom nosi, Vlada i Ministarstvo zdravstva paralelno čini korake na ostvarenju ovog cilja te, uz one do sada učinjene na revitalizaciji Imunološkog zavoda, pokazuju da se može i vrijedi svakodnevno boriti za ostvarivanje važnih projekata koji će donijeti dobrobit građanima i državi”, smatra Ministarstvo zdravstva.
Beroševa ostavština
Kao ministar zdravstva Vili Beroš je prilično brzo prokockao dobru volju javnosti koju je imao na početku mandata. Nije se proslavio upravljanjem u pandemiji, a niti pokrenuo ikakve vrijedne spomena reforme u sustavu. Zato bi baš Nacionalna dječja bolnica trebala biti njegov prioritet jer mu ona jedina garantira pozitivnu ostavštinu.
Prošle su brojne vlade i ministri zdravstva koji nisu učinili ništa da zaustave propadanje nezavršene Sveučilišne bolnice u Zagrebu, što je nacionalna sramota s obzirom na to koliko je novaca uloženo i koliko je bolnice već izgrađeno. Ako Beroš bude onaj ministar zdravstva koji je pokrenuo proces da se konačno spasi što se spasiti može i od ruine napravi funkcionalna bolnica, konkretno Nacionalna dječja bolnica, to mu se treba honorirati.
S druge strane, s obzirom na desetljeća državne nebrige i bezvoljnih pokušaja da se nešto učini s nezavršenom Sveučilišnom bolnicom u Blatu skepsa ostaje ne samo opravdana nego i poželjna. Sve se i dalje vrti u sferi papirologije, konkretne izgradnje još nema i neće je biti najranije do 2025. godine.
Dotad Sveučilišna bolnica ostaje omiljena lokacija zagrebačkih grafitera i znatiželjnika koje zanima u kakvom je stanju fascinantna i tragična ruina na rubu glavnog grada Hrvatske.